Glavna problematika je razlikovati promidžbu od reprezentacije u smislu zakona o porezu na dobit u kojem je reprezentacija porezno nepriznata u iznosu od 50 % dok je promidžba 100% porezno priznata, a ne samo zbog prirodne vrste troška u knjigovodstvu i financijskim izvješćima.
Prema odredbama čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit, ako se neka dobra (reklamni materijal) koja sadržavaju naziv tvrtke, proizvoda ili drugog oblika promidžbe daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca, tada se to smatra promidžbom. To znači da se ti troškovi priznaju kao rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak pa čak (kako je navedeno u mišljenju Porezne uprave: Klasa: 410-01/07-01/683; Urbroj: 513-07-21- 01/07-2; Zagreb 29. kolovoza 2007., PiP, br. 12/07. str. 81.) i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn.
Reprezentacijom se temeljem je čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona o porezu na dobit izričito smatraju:
- - ugošćenja
- - darovanja s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda
- - troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode
- - zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor.
Revisions
- January 11, 2021 @ 16:17:21 [Current Revision] by Dubravka (jr) Kopun
- January 11, 2021 @ 16:14:35 by Dubravka (jr) Kopun
- January 11, 2021 @ 16:13:58 [Autosave] by Dubravka (jr) Kopun
- December 11, 2017 @ 14:11:35 by Dubravka (jr) Kopun
- November 16, 2016 @ 13:05:22 by Dubravka (jr) Kopun
Revision Differences
| November 16, 2016 @ 13:05:22 | Current Revision | ||
|---|---|---|---|
| Content | |||
| Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja poslovni su troškovi trgovačkog društva. S motrišta poreza na dobitak, neki se od njih djelomično uključuju u osnovicu toga poreza, a neki su u potpunosti priznati. Ti su troškovi najčešće jasno razgraničeni, no u poslovnoj praksi nije uvijek jednostavno razlikovati troškove promidžbe, darovanja i reprezentacije. Ponekad se pojave dvojbe kada platiti porez na dohodak, PDV ili te troškove uključiti u osnovicu poreza na dobitak. U nastavku je tabilca koja u par rečenica objašnjava promidžbu, reprezentaciju i darovanja kroz akte o poreza na dobit, poreza na dodatnu vrijednost i poreza na dohodak. | Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja poslovni su troškovi trgovačkog društva. S motrišta poreza na dobitak, neki se od njih djelomično uključuju u osnovicu toga poreza, a neki su u potpunosti priznati. Ti su troškovi najčešće jasno razgraničeni, no u poslovnoj praksi nije uvijek jednostavno razlikovati troškove promidžbe, darovanja i reprezentacije. Ponekad se pojave dvojbe kada platiti porez na dohodak, PDV ili te troškove uključiti u osnovicu poreza na dobitak. U nastavku je tabilca koja u par rečenica objašnjava promidžbu, reprezentaciju i darovanja kroz akte o poreza na dobit, poreza na dodatnu vrijednost i poreza na dohodak. | ||
| <table width="1000"> | |||
| <tbody> | |||
| <tr> | |||
| <td width="94"></td> | |||
| <td width="302">< strong>PROMIDŽBA< /strong></td> | |||
| <td width="302">< strong>DAROVANJA </strong></td> | |||
| <td width="302">< strong>REPREZENTACIJA< /strong></td> | |||
| </tr> | |||
| <tr> | |||
| <td width="94"><strong>Akti o porezu na dobit</strong></td> | |||
| <td width="302">Jasan i usmjeren k određenom broju poslovnih partnera i/ili potrošača, priznati je trošak u poreznom, računovodstvenom i poduzetničkom smislu.Prema odredbama čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit, ako se neka dobra (reklamni materijal) kojasadržavaju naziv tvrtke, proizvoda ili drugog oblikapromidžbe daju za uporabu u prodajnom prostorukupca, tada se to smatra promidžbom. To znači da se ti troškovi priznaju kao rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak pa čak (kako je navedeno u mišljenju Porezne uprave) i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn</td> | |||
| <td width="302">Dar poslovnim partnerima i potrošačima može biti protumačen kao promidžba ili reprezentacija, ovisno o vrijednosti i vrsti dara. S druge strane, darovanja za zdravstvene, obrazovne, humanitarne i druge slične djelatnosti porezno su priznati troškovi do određene svote.</td> | |||
| <td width="302">Reprezentacija se samo djelomično, u svoti od 30 %, priznaje kao porezni rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak.</td> | |||
| </tr> | |||
| <tr> | |||
| <td width="94"><strong>Akti o porezu na dodanu vrijednost</strong></td> | |||
| <td width="302">Besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima i budućim kupcima ne smatra se isporukom dobara uz naknadu, tj. za takvu isporuku ne nastaje obveza plaćanja PDV-a. Međutim, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako se promidžba ostvaruje isporukom dobara i usluga, tada se na takvu isporuku plaća porez na dodanu vrijednost ako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 7. st. 4. Zakona o PDV-u odnosno čl. 11. Pravilnika o PDV-u.</td> | |||
| <td width="302">Davanje darova u svrhu promidžbe smatra se također isporukom bez naknade (na te isporuke ne plaća se PDV) ako su darovi pojedinačne vrijednosti do 160,00 kn (bez PDV-a) i ako je riječ o dobrima: –– koja su posebno prilagođena za te namjene –– s oznakom “nije za prodaju” ili o –– reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda (čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači,privjesci, katalozi, vrećice i slični proizvodi).</td> | |||
| <td width="302">Prema čl. 61. st. 1. t. b) Zakona o PDV-u, nema mogućnosti odbitka pretporeza pri nabavi dobara i usluga za potrebe reprezentacije.</td> | |||
| </tr> | |||
| <tr> | |||
| <td width="94"><strong>Akti o porezu na dohodak</strong></td> | |||
| <td width="302"> /</td> | |||
| <td width="302">Darovanja zaposlenicima, u pravilu, smatraju se plaćom, osim onih koje je zakonodavac odredio kao neoporezive primitke odredbama čl. 13. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 157/14.).Posebno treba voditi računa o tome da se i prema odredbama čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 144/12.) primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem ne smatraju dohotkom te se ne plaća porez na dohodak ni mogući doprinosi.</td> | |||
| <td width="302">Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14.) definira reprezentaciju kada je riječ o priznavanju troškova obrta i slobodnih zanimanja u čl. 22. st. 1. t. 1.Izdatci za promidžbu ili reprezentaciju nisu ograničeni propisima nego o visini navedenih izdataka svako društvo odnosno svaki poduzetnik samostalno donosi odluku.</td> | |||
| </tr> | |||
| </tbody> | |||
| </table> | |||
| Glavna problematika je razlikovati promidžbu od reprezentacije u smislu zakona o porezu na dobit u kojem je reprezentacija porezno nepriznata u iznosu od 70 % dok je promidžba 100% porezno priznata, a ne samo zbog prirodne vrste troška u knjigovodstvu i financijskim izvješćima. | |||
| <img class="alignnone size-medium wp-image-1433" style="width: 539px;" src="https:// kb.kopun.hr/wp- content/uploads/ 2016/11/Capture- 300x220.png" alt="" width="300" height="454" />Glavna problematika je razlikovati promidžbu od reprezentacije u smislu zakona o porezu na dobit u kojem je reprezentacija porezno nepriznata u iznosu od 50 % dok je promidžba 100% porezno priznata, a ne samo zbog prirodne vrste troška u knjigovodstvu i financijskim izvješćima. | |||
| Prema odredbama čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit, ako se neka dobra (reklamni materijal) koja sadržavaju naziv tvrtke, proizvoda ili drugog oblika promidžbe daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca, tada se to smatra promidžbom. To znači da se ti troškovi priznaju kao rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak pa čak (kako je navedeno u mišljenju Porezne uprave: Klasa: 410-01/07-01/683; Urbroj: 513-07-21- 01/07-2; Zagreb 29. kolovoza 2007., <em>PiP</em>, br. 12/07. str. 81.) i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn. | Prema odredbama čl. 7. st. 6. <em>Zakona o porezu na dobit</em>, ako se neka dobra (reklamni materijal) koja sadržavaju naziv tvrtke, proizvoda ili drugog oblika promidžbe daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca, tada se to smatra promidžbom. To znači da se ti troškovi priznaju kao rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak pa čak (kako je navedeno u mišljenju Porezne uprave: Klasa: 410-01/07-01/683; Urbroj: 513-07-21- 01/07-2; Zagreb 29. kolovoza 2007., <em>PiP</em>, br. 12/07. str. 81.) i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn. | ||
| Reprezentacijom se temeljem je čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona o porezu na dobit izričito smatraju: | Reprezentacijom se temeljem je čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona o porezu na dobit izričito smatraju: | ||
| <ol> | <ol> | ||
| <li>- ugošćenja</li> | <li>- ugošćenja</li> | ||
| <li>- darovanja s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda</li> | <li>- darovanja s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda</li> | ||
| <li>- troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode</li> | <li>- troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode</li> | ||
| <li>- zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor.</li> | <li>- zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor.</li> | ||
| </ol> | </ol> | ||
| Razlikovanje reprezentacije i promidžbe bitno je ne samo zbog prirodne vrste troška u knjigovodstvu i financijskim izvješćima nego i zbog utjecaja pojedine vrste troška na visinu plaćanja poreza. | Razlikovanje reprezentacije i promidžbe bitno je ne samo zbog prirodne vrste troška u knjigovodstvu i financijskim izvješćima nego i zbog utjecaja pojedine vrste troška na visinu plaćanja poreza. | ||
| Kada je u pitanju porez na dodanu vrijednost na troškove promidžbe odnosno reklame, tada treba voditi računa da se pri nabavi dobara i usluga koje služe za promidžbene svrhe može koristiti pretporez, a PDV treba obračunati na obavljene isporuke dobara, osim onih za koje je propisano oslobođenje odnosno za koje je propisano da “nije isporuka uz naknadu”. prema, čl. 7. st. 4. Zakona o PDV-u odnosno čl. 11. Pravilnika o PDV-u. | Kada je u pitanju porez na dodanu vrijednost na troškove promidžbe odnosno reklame, tada treba voditi računa da se pri nabavi dobara i usluga koje služe za promidžbene svrhe može koristiti pretporez, a PDV treba obračunati na obavljene isporuke dobara, osim onih za koje je propisano oslobođenje odnosno za koje je propisano da “nije isporuka uz naknadu”. prema, čl. 7. st. 4. Zakona o PDV-u odnosno čl. 11. Pravilnika o PDV-u. | ||
| Darovanje za neke općekorisne djelatnosti, kao što su školstvo, zdravstvo, socijalne potrebe i slično smatraju se porezno priznatim u smislu zakona o porezu na dobit, do visine od 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnom razdoblju za tekuće razdoblje. | |||
| Detaljnije u članku RRiF 11/2016 str. 9. “Promidžba, reprezentacija i darovi u poreznom sustavu” uključujći i različite sheme knjiženja promidžbi i reprezentacija. | Detaljnije u članku RRiF 12/2020 - <a href="https:/ /kb.kopun.hr/ wp-content/uploads/ 2016/11/05_Troskovi-promidbe- i-reprezentacije.pdf" >05_Troskovi promidbe i reprezentacije</a> | ||
Note: Spaces may be added to comparison text to allow better line wrapping.
Comments are closed.