You are viewing an old revision of this post, from December 14, 2018 @ 15:30:33. See below for differences between this version and the current revision.

Zakonodavni okvir transfernih cijena

Odredbe o transfernim cijenama definirane su odredbama Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit, kao i Općim poreznim zakonom. Odredbe Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit vezane uz transfernen cijene temelje se na načelu nepristrane transakcije i  metoda propisanih OECD-ovim smjernicama o transfernim cijenama. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit propisana je primjena osnovnog načela nepristrane transakcije, metode za utvrđivanje primjene tog načela u transakcijama između povezanih društva, obveze pripreme dokumentacije i drugo, što se dalje navodi u nastavku. Definicija povezanih društva Povezana društva definirana su Zakonom o porezu na dobit prema kojem su povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Povezanim društvima u smislu čl. 46. Općeg poreznog zakona smatraju se društva koje se u međusobnom odnosu mogu pojaviti kao:
  • društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja;
  • ovisno i vladajuće društvo;
  • društva koncenra;
  • društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu;
  • društva povezana poduzetničkim ugovorima i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.
Dodatno, povezana društva su i zakonski neovisna društva, koja u svom međusobnom odnosu zadovoljavaju sljedeće (čl. 49. Općeg poreznog zakona):
  • dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima ili, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge;
  • dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz poreznog-dužničkog odnosa jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje.
Sa aspekta Zakona o porezu na dobit utjecaj na uvećanje i smanjenje porezne osnovice uslijed transfernih cijena produkt je odnosa:
  • između domaće pravne osobe i inozemne pravne osobe;
  • između dvije domaće pravne osobe, ukoliko jedna:
    • ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit
    • ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Bez obzira da li porezni obveznik plaća porez na dobit po stopi od 10% ili 18%, tako dugo dok ne postoje porezni gubici ili nema povlaštene porezne stope (niže od 10%), ne postoji potreba transfernim cijenama između dva hratska porezna obveznika. Načelo nepristrane transakcije Cijene obračunate između hrvatskih društva i njihovih inozemnih povezanih društva ili tuzemnih povezanih društva (pod određenim uvjetima) moraju biti istovjetne tržišnim uvjetima. Ukoliko se razlikuju, neće biti priznate u porezne svrhe. Članak 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit Ako između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijene ili drugih ovjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.   Metode transfernih cijena Sukladno Zakonu o porezu na dobit primjerene metode utvrđivanja nepristranih cijena su:
  1. metoda usporedivih nekontroliranih cijena;
  2. metoda trgovačkih cijena;
  3. metoda dodavanja bruto dobiti na troškove;
  4. metoda podjele dobitka;
  5. metoda neto dobitka.
Pravilnik o porezu na dobit propisuje popis aktivnosti koje porezni obveznik treba provesti kako bi osigurao informacije dostatne za utvrđivanje poslovnih odnosa između povezanim osobama. Članak 13. st. 3. Zakona o porezu na dobit (3) Pri utvrđivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba iz stavka 2. ovoga članka ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od sljedećih metoda: 
  1. Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode, robu ili usluge u  kontroliranim poslovima uspoređuju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima. 
  2. Metoda trgovačkih cijena po kojoj se utvrđuje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrđena cijena umanjuje se za odgovarajuću bruto trgovačku maržu koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.
  3. Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove po kojoj se prvo utvrđuju troškovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj  Na tako utvrđene troškove dodaje se odgovarajuća bruto dobit koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba. 
  4. Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira učinak posebnih uvjeta na dobit u poslovima između povezanih  Ova eliminacija provodi se utvrđivanjem podjele dobiti koju bi nepovezane osobe očekivale sudjelovanjem u jednom ili više poslova. Po metodi podjele dobiti, najprije se utvrđuje podjela dobiti između povezanih osoba u jednom ili više poslova u kojima te osobe sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela dobiti do koje bi došlo da su u poslu u postojećim tržišnim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe te se tako utvrđeni udjeli u dobiti raspoređuju na povezane osobe. 
  5. Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena netodobit u odnosu na neku osnovu kao što su ukupni troškovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili više povezanih osoba. Tako ostvarena neto dobit uspoređuje se s neto dobitkom sličnih osoba u sličnim 
Članak 40. Pravilnika o porezu na dobit (1) Metode navedene u članku 13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika. (2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. (3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće: 1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika; 2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana; 3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika); 4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje; 5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima; 6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.   Dokumentacija Za sada ne postoje propisani zahtjevi u vezi s formom, odnosno sadržajem dokumentacije o transfernim cijenama. No, odredbama čl. 40. st. 3. Pravilnika o porezu na dobit, navodi se da je za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristranne transakcije, potrebno učiniti sljedeće:
  1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika; 2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.
Kamate na zajmove između povezanih društava Kamate se između povezanih društava priznaju do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Navedenu stopu definira ministar financija, a koja je u visini aritmetičke sredine prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj poslovnoj godini. U pravilu se ova kamatna stopa objavljuje u prosincu tekuće godine za narednu godinu. Zatezne kamate između povezanih osoba (prethodno opisanih ako se definiraju) ne smatraju se porezno priznatim rashodom (čl. 7. st. 1. t. 8. Zakona o porezu na dobit i čl. 29. Pravilnika o porezu na dobit). Članak 14. Zakona o porezu na dobit: (1) Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.  (2) Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.  (3) Kamatnu stopu iz stavka 1. i 2. ovoga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.  (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka porezni obveznik može kamatu iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđivati prema uvjetima i na način propisan člankom 13. ovoga Zakona i pod uvjetom da taj način primjenjuje na sve ugovore. (5) Odredbe ovoga članka odnose se i na povezane osobe iz članka 13. stavka 5. ovoga Zakona.   Članak 37. Pravilnika o porezu na dobit: (1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini. (2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u »Narodnim novinama«. (3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje. (4) Odredbe članka 14. stavka 3. Zakona primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.  (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na porezne obveznike koji za utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenjuju odredbe iz članka 14. stavka 4. Zakona.   Članak 29. Pravilnika o porezu na dobit Porezna osnovica sukladno članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.  Napomena: postoji poseban članak na temu visine ovih kamatnih stopa - https://kb.kopun.hr/kamate-na-kredite-od-povezanih-durstva/ Stanjena kapitalizacija (eng. thin capitalization rule) Propisi o stanjenoj kapitalizaciji primjenjuju se na primljene zajmove od povezanih društva ili na zajmove primljene od treće strane ako je jamstvo dalo povezano društvo u slučaju kad (su zadovljeni si uvjeti):
  1. zajam prelazi četverostruki iznos udjela davatelja zajma (odnosno njemu povezanog društva) u kapitalu primatelja zajma;
  2. dioničar /član društva ima najmanje 25% dionica / udjela u društvu;
  3. dioničar / član društva nije banka ili druga financijska institucija.
Ukoliko su zadovoljeni kumulativno svi udjeli, a odobreni zajam je veći od četverostrukog dijela, za taj  „prekomjerni“ dio zajma kamata neće biti priznata za potrebe poreza na dobit.   Članak 32. Pravilnika o porezu na dobit (1) Kamatama iz članka 8. Zakona, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.  (2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.  (3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.   (4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.  (5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.  (6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.  Prethodni sporazum o transfernim cijenama Počevši od travnja 2017. godine u Hrvatskoj je moguće sa Ministarstvom financija – Porezna uprava sklopiti prethodni sporazum o transfernim cijenama. Navedenim se sporazumom može definirati metodologija utvrđivanja transfernih cijena uz prethodno odobrenje od strane Ministarstva financija – Porezna uprava. Navedeni se sporazum sklapa uz naknadu. Zakonodavni propis: čl. 14. a) Zakona o porezu na dobit, te Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama (NN 42/2017 od 28.04.2017). Ostali propisi Budući da u Hrvatskoj ne postoje dodatni propisi, odnosno detaljne odredbe ili upute u vezi s transfernim cijenama, OECD-ove smjernice se koriste kao opći vodič. Link na tranutačno aktualne OECD-ove smjernice o transernim cijenama: http://www.oecd.org/tax/transfer-pricing/oecd-transfer-pricing-guidelines-for-multinational-enterprises-and-tax-administrations-20769717.htm Porezna je uprava također izdala Vodič koji se primjenjuje pri kontroli transfernih cijena. Vodič nije obvezujući propis, već služi kao pomoć pomoćnim inspektorima pri nadgledanju transfernih cijena, te također može služiti kao smjernica poreznim obveznicima.   Zakonodavni okvir transfenih cijena u BiH Odredbama čl. 44. Zakona o porezu na dobit definirane su transferne cijene. No, postoji i pravilnik o transfernim cijenama iz 2016. godine. Link na Zakon o porezu na dobit: http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/9080b-zakon-o-porezu-na-dobit-precisceni.pdf Link na Pravilnik o transfernim cijenama: http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/24bd8-pravilnik-o-transfernim-cijenama.pdf   Zakonodavni okvir transfenih cijena u Srbiji U Srbiji postoji također pravilnik o transfernim cijenama koji definira obveze vezane uz transferne cijene: http://Zakonodavni okvir transfenih cijena u Srbiji: https://www.paragraf.rs/propisi/pravilnik_o_transfernim_cenama_i_metodama_koje_se_po_principu_van_dohvata_ruke_primenjuju_kod_utvrdjivanja_cene_transakcija_medju_povezanim_licima.html

Revisions

Revision Differences

December 14, 2018 @ 15:30:33Current Revision
Content
Odredbe o transfernim cijenama definirane su odredbama <em>Zakona o porezu na dobit</em> i <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>, kao i <em>Općim poreznim zakonom</em>. Odredbe o transfernim cijenama definirane su odredbama <em>Zakona o porezu na dobit</em> i <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>, kao i <em>Općim poreznim zakonom</em>.
Odredbe <em>Zakona o porezu na dobit</em> i <em>Pravilnika o porezu na dobit</em> vezane uz transfernen cijene temelje se na načelu nepristrane transakcije i  metoda propisanih OECD-ovim smjernicama o transfernim cijenama. Odredbe <em>Zakona o porezu na dobit</em> i <em>Pravilnika o porezu na dobit</em> vezane uz transfernen cijene temelje se na načelu nepristrane transakcije i  metoda propisanih OECD-ovim smjernicama o transfernim cijenama.
Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit propisana je primjena osnovnog načela nepristrane transakcije, metode za utvrđivanje primjene tog načela u transakcijama između povezanih društva, obveze pripreme dokumentacije i drugo, što se dalje navodi u nastavku. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit propisana je primjena osnovnog načela nepristrane transakcije, metode za utvrđivanje primjene tog načela u transakcijama između povezanih društva, obveze pripreme dokumentacije i drugo, što se dalje navodi u nastavku.
<strong><em>Definicija povezanih društva</em></strong> <strong><em>Definicija povezanih društva</em></strong>
Povezana društva definirana su <em>Zakonom o porezu na dobit</em> prema kojem su povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Povezana društva definirana su <em>Zakonom o porezu na dobit</em> prema kojem su povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.
Povezanim društvima u smislu čl. 46. <em>Općeg poreznog zakona</em> smatraju se društva koje se u međusobnom odnosu mogu pojaviti kao: Povezanim društvima u smislu čl. 46. <em>Općeg poreznog zakona</em> smatraju se društva koje se u međusobnom odnosu mogu pojaviti kao:
<ul> <ul>
<li>društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja;</li>  <li>društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja;</li>
<li>ovisno i vladajuće društvo;</li>  <li>ovisno i vladajuće društvo;</li>
<li>društva koncenra;</li>  <li>društva koncenra;</li>
<li>društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu;</li>  <li>društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu;</li>
<li>društva povezana poduzetničkim ugovorima i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.</li>  <li>društva povezana poduzetničkim ugovorima i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.</li>
</ul> </ul>
Dodatno, povezana društva su i zakonski neovisna društva, koja u svom međusobnom odnosu zadovoljavaju sljedeće (čl. 49. <em>Općeg poreznog zakona</em>): Dodatno, povezana društva su i zakonski neovisna društva, koja u svom međusobnom odnosu zadovoljavaju sljedeće (čl. 49. <em>Općeg poreznog zakona</em>):
<ul> <ul>
<li>dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima ili, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge;</li>  <li>dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima ili, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge;</li>
<li>dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz poreznog-dužničkog odnosa jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje.</li>  <li>dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz poreznog-dužničkog odnosa jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje.</li>
</ul> </ul>
Sa aspekta <em>Zakona o porezu na dobit</em> utjecaj na uvećanje i smanjenje porezne osnovice uslijed transfernih cijena produkt je odnosa: Sa aspekta <em>Zakona o porezu na dobit</em> utjecaj na uvećanje i smanjenje porezne osnovice uslijed transfernih cijena produkt je odnosa:
<ul> <ul>
<li>između domaće pravne osobe i inozemne pravne osobe;</li>  <li>između domaće pravne osobe i inozemne pravne osobe;</li>
<li>između dvije domaće pravne osobe, ukoliko jedna:  <li>između dvije domaće pravne osobe, ukoliko jedna:
<ul> <ul>
<li>ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit</li>  <li>ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit</li>
<li>ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.</li>  <li>ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.</li>
</ul> </ul>
</li> </li>
</ul> </ul>
Bez obzira da li porezni obveznik plaća porez na dobit po stopi od 12% ili 18%, tako dugo dok ne postoje porezni gubici ili nema povlaštene porezne stope (niže od 12%), ne postoji potreba transfernim cijenama između dva hratska porezna obveznika.  Bez obzira da li porezni obveznik plaća porez na dobit po stopi od 10% ili 18%, tako dugo dok ne postoje porezni gubici ili nema povlaštene porezne stope (niže od 10%), ne postoji potreba transfernim cijenama između dva hratska porezna obveznika.
<strong><em>Načelo nepristrane transakcije</ em></strong> <strong><em>Načelo nepristrane transakcije</ em></strong>
Cijene obračunate između hrvatskih društva i njihovih inozemnih povezanih društva ili tuzemnih povezanih društva (pod određenim uvjetima) moraju biti istovjetne tržišnim uvjetima. Ukoliko se razlikuju, neće biti priznate u porezne svrhe. Cijene obračunate između hrvatskih društva i njihovih inozemnih povezanih društva ili tuzemnih povezanih društva (pod određenim uvjetima) moraju biti istovjetne tržišnim uvjetima. Ukoliko se razlikuju, neće biti priznate u porezne svrhe.
<em>Članak 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit</em> <em>Članak 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit</em>
<em>Ako između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijene ili drugih ovjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.</em> <em>Ako između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijene ili drugih ovjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.</em>
&nbsp; &nbsp;
<strong><em>Metode transfernih cijena</em></strong> <strong><em>Metode transfernih cijena</em></strong>
Sukladno <em>Zakonu o porezu na dobit</em> primjerene metode utvrđivanja nepristranih cijena su: Sukladno <em>Zakonu o porezu na dobit</em> primjerene metode utvrđivanja nepristranih cijena su:
<ol> <ol>
<li>metoda usporedivih nekontroliranih cijena;</li>  <li>metoda usporedivih nekontroliranih cijena;</li>
<li>metoda trgovačkih cijena;</li>  <li>metoda trgovačkih cijena;</li>
<li>metoda dodavanja bruto dobiti na troškove;</li>  <li>metoda dodavanja bruto dobiti na troškove;</li>
<li>metoda podjele dobitka;</li>  <li>metoda podjele dobitka;</li>
<li>metoda neto dobitka.</li>  <li>metoda neto dobitka.</li>
</ol> </ol>
Pravilnik o porezu na dobit propisuje popis aktivnosti koje porezni obveznik treba provesti kako bi osigurao informacije dostatne za utvrđivanje poslovnih odnosa između povezanim osobama. Pravilnik o porezu na dobit propisuje popis aktivnosti koje porezni obveznik treba provesti kako bi osigurao informacije dostatne za utvrđivanje poslovnih odnosa između povezanim osobama.
<em>Članak 13. st. 3. Zakona o porezu na dobit</em> <em>Članak 13. st. 3. Zakona o porezu na dobit</em>
<em>(3) Pri utvrđivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba iz stavka 2. ovoga članka ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od sljedećih metoda: </em> <em>(3) Pri utvrđivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba iz stavka 2. ovoga članka ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od sljedećih metoda: </em>
<ol> <ol>
<li><em>Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode, robu ili usluge u </em><em> kontroliranim poslovima uspoređuju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima. </em></li>  <li><em>Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode, robu ili usluge u </em><em> kontroliranim poslovima uspoređuju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima. </em></li>
<li><em>Metoda trgovačkih cijena po kojoj se utvrđuje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrđena cijena umanjuje se za odgovarajuću bruto trgovačku maržu koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.</em></li>  <li><em>Metoda trgovačkih cijena po kojoj se utvrđuje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrđena cijena umanjuje se za odgovarajuću bruto trgovačku maržu koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.</em></li>
<li><em>Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove po kojoj se prvo utvrđuju troškovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj  Na tako utvrđene troškove dodaje se odgovarajuća bruto dobit koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba. </em></li>  <li><em>Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove po kojoj se prvo utvrđuju troškovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj  Na tako utvrđene troškove dodaje se odgovarajuća bruto dobit koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba. </em></li>
<li><em>Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira učinak posebnih uvjeta na dobit u poslovima između povezanih  Ova eliminacija provodi se utvrđivanjem podjele dobiti koju bi nepovezane osobe očekivale sudjelovanjem u jednom ili više poslova. Po metodi podjele dobiti, najprije se utvrđuje podjela dobiti između povezanih osoba u jednom ili više poslova u kojima te osobe sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela dobiti do koje bi došlo da su u poslu u postojećim tržišnim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe te se tako utvrđeni udjeli u dobiti raspoređuju na povezane osobe. </em></li>  <li><em>Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira učinak posebnih uvjeta na dobit u poslovima između povezanih  Ova eliminacija provodi se utvrđivanjem podjele dobiti koju bi nepovezane osobe očekivale sudjelovanjem u jednom ili više poslova. Po metodi podjele dobiti, najprije se utvrđuje podjela dobiti između povezanih osoba u jednom ili više poslova u kojima te osobe sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela dobiti do koje bi došlo da su u poslu u postojećim tržišnim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe te se tako utvrđeni udjeli u dobiti raspoređuju na povezane osobe. </em></li>
<li><em>Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena netodobit u odnosu na neku osnovu kao što su ukupni troškovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili više povezanih osoba. Tako ostvarena neto dobit uspoređuje se s neto dobitkom sličnih osoba u sličnim </em></li>  <li><em>Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena netodobit u odnosu na neku osnovu kao što su ukupni troškovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili više povezanih osoba. Tako ostvarena neto dobit uspoređuje se s neto dobitkom sličnih osoba u sličnim </em></li>
</ol> </ol>
<em>Članak 40. Pravilnika o porezu na dobit</em><em> <em>Članak 40. Pravilnika o porezu na dobit</em><em>
(1) Metode navedene u </em><em><a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članku 13. stavku 3. Zakona </a>pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.</em> (1) Metode navedene u </em><em><a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članku 13. stavku 3. Zakona </a>pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.</em>
(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. (2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju.
(3) Pri odabiru i primjeni metode prema <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članku 13. Zakona </a>i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće: (3) Pri odabiru i primjeni metode prema <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članku 13. Zakona </a>i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:
1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika; 1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika;
2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana; 2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;
3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika); 3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);
4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje; 4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima; 5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena. 6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.
&nbsp; &nbsp;
<strong><em>Dokumentacija< /em></strong> <strong><em>Dokumentacija< /em></strong>
Za sada ne postoje propisani zahtjevi u vezi s formom, odnosno sadržajem dokumentacije o transfernim cijenama. No, odredbama čl. 40. st. 3. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>, navodi se da je za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristranne transakcije, potrebno učiniti sljedeće: Za sada ne postoje propisani zahtjevi u vezi s formom, odnosno sadržajem dokumentacije o transfernim cijenama. No, odredbama čl. 40. st. 3. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>, navodi se da je za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristranne transakcije, potrebno učiniti sljedeće:
<ol> <ol>
<li><em> prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika; </em>2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;   <li><em> prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika; </em>2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.</li>
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;  
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.</li>  
</ol> </ol>
<strong><em>Kamate na zajmove između povezanih društava</em></strong> <strong><em>Kamate na zajmove između povezanih društava</em></strong>
Kamate se između povezanih društava priznaju do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Navedenu stopu definira ministar financija, a koja je u visini aritmetičke sredine prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj poslovnoj godini. Kamate se između povezanih društava priznaju do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Navedenu stopu definira ministar financija, a koja je u visini aritmetičke sredine prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj poslovnoj godini.
U pravilu se ova kamatna stopa objavljuje u prosincu tekuće godine za narednu godinu. U pravilu se ova kamatna stopa objavljuje u prosincu tekuće godine za narednu godinu.
Zatezne kamate između povezanih osoba (prethodno opisanih ako se definiraju) <strong><u>ne< /u></strong> smatraju se porezno priznatim rashodom (čl. 7. st. 1. t. 8. <em>Zakona o porezu na dobit</em> i čl. 29. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>). Zatezne kamate između povezanih osoba (prethodno opisanih ako se definiraju) <strong><u>ne< /u></strong> smatraju se porezno priznatim rashodom (čl. 7. st. 1. t. 8. <em>Zakona o porezu na dobit</em> i čl. 29. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>).
Članak 14. <em>Zakona o porezu na dobit</em>: Članak 14. <em>Zakona o porezu na dobit</em>:
<em>(1) Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. </em> <em>(1) Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. </em>
<em> (2) Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. </em> <em> (2) Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. </em>
<em> (3) Kamatnu stopu iz stavka 1. i 2. ovoga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. </em> <em> (3) Kamatnu stopu iz stavka 1. i 2. ovoga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. </em>
<em> (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka porezni obveznik može kamatu iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđivati prema uvjetima i na način propisan <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">člankom 13.</a> ovoga Zakona i pod uvjetom da taj način primjenjuje na sve ugovore.</em> <em> (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka porezni obveznik može kamatu iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđivati prema uvjetima i na način propisan <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">člankom 13.</a> ovoga Zakona i pod uvjetom da taj način primjenjuje na sve ugovore.</em>
<em> (5) Odredbe ovoga članka odnose se i na povezane osobe iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članka 13.</a> stavka 5. ovoga Zakona.</em> <em> (5) Odredbe ovoga članka odnose se i na povezane osobe iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članka 13.</a> stavka 5. ovoga Zakona.</em>
&nbsp; &nbsp;
Članak 37. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>: Članak 37. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>:
<em>(1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini.</em> <em>(1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini.</em>
<em>(2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u »Narodnim novinama«.</em> <em>(2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u »Narodnim novinama«.</em>
<em> (3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.</em> <em> (3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.</em>
<em> (4) Odredbe <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1556">članka 14. stavka 3. Zakona </a>primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. </em> <em> (4) Odredbe <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1556">članka 14. stavka 3. Zakona </a>primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. </em>
<em> (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na porezne obveznike koji za utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenjuju odredbe iz članka 14. stavka 4. Zakona.</em> <em> (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na porezne obveznike koji za utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenjuju odredbe iz članka 14. stavka 4. Zakona.</em>
&nbsp; &nbsp;
Članak 29. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em> Članak 29. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>
<em>Porezna osnovica sukladno <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1549">članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona </a>povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članka 13. stavka 2. Zakona</a>. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident. </em> <em>Porezna osnovica sukladno <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1549">članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona </a>povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1555">članka 13. stavka 2. Zakona</a>. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident. </em>
&nbsp; Napomena: postoji poseban članak na temu visine ovih kamatnih stopa - <a href="https:/ /kb.kopun.hr/ kamate-na-kredite- od-povezanih- durstva/">https: //kb.kopun.hr/ kamate-na-kredite- od-povezanih- durstva/</a>
<strong><em>Stanjena kapitalizacija (eng. thin capitalization rule)</em></strong> <strong><em>Stanjena kapitalizacija (eng. thin capitalization rule)</em></strong>
Propisi o stanjenoj kapitalizaciji primjenjuju se na primljene zajmove od povezanih društva ili na zajmove primljene od treće strane ako je jamstvo dalo povezano društvo u slučaju kad (su zadovljeni si uvjeti): Propisi o stanjenoj kapitalizaciji primjenjuju se na primljene zajmove od povezanih društva ili na zajmove primljene od treće strane ako je jamstvo dalo povezano društvo u slučaju kad (su zadovljeni si uvjeti):
<ol> <ol>
<li>zajam prelazi četverostruki iznos udjela davatelja zajma (odnosno njemu povezanog društva) u kapitalu primatelja zajma;</li>  <li>zajam prelazi četverostruki iznos udjela davatelja zajma (odnosno njemu povezanog društva) u kapitalu primatelja zajma;</li>
<li>dioničar /član društva ima najmanje 25% dionica / udjela u društvu;</li>  <li>dioničar /član društva ima najmanje 25% dionica / udjela u društvu;</li>
<li>dioničar / član društva nije banka ili druga financijska institucija.</li>  <li>dioničar / član društva nije banka ili druga financijska institucija.</li>
</ol> </ol>
Ukoliko su zadovoljeni kumulativno svi udjeli, a odobreni zajam je veći od četverostrukog dijela, za taj  „prekomjerni“ dio zajma kamata neće biti priznata za potrebe poreza na dobit. Ukoliko su zadovoljeni kumulativno svi udjeli, a odobreni zajam je veći od četverostrukog dijela, za taj  „prekomjerni“ dio zajma kamata neće biti priznata za potrebe poreza na dobit.
&nbsp; &nbsp;
Članak 32. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em> Članak 32. <em>Pravilnika o porezu na dobit</em>
<em>(1) Kamatama iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1550">članka 8. Zakona</a>, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. </em> <em>(1) Kamatama iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1550">članka 8. Zakona</a>, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. </em>
<em> (2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. </em> <em> (2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. </em>
<em> (3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.  </em> <em> (3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.  </em>
<em> (4) U kamate iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1550">članka 8. Zakona </a>ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija. </em> <em> (4) U kamate iz <a href="https:/ /www.porezna- uprava.hr/hr_ propisi/_layouts/ in2.vuk.sp.propisi.intranet/ propisi.aspx#id= cla1550">članka 8. Zakona </a>ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija. </em>
<em> (5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. </em> <em> (5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. </em>
<em> (6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit. </em> <em> (6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit. </em>
<strong><em>Prethodni sporazum o transfernim cijenama</em></strong> <strong><em>Prethodni sporazum o transfernim cijenama</em></strong>
Počevši od travnja 2017. godine u Hrvatskoj je moguće sa Ministarstvom financija – Porezna uprava sklopiti prethodni sporazum o transfernim cijenama. Navedenim se sporazumom može definirati metodologija utvrđivanja transfernih cijena uz prethodno odobrenje od strane Ministarstva financija – Porezna uprava. Navedeni se sporazum sklapa uz naknadu. Počevši od travnja 2017. godine u Hrvatskoj je moguće sa Ministarstvom financija – Porezna uprava sklopiti prethodni sporazum o transfernim cijenama. Navedenim se sporazumom može definirati metodologija utvrđivanja transfernih cijena uz prethodno odobrenje od strane Ministarstva financija – Porezna uprava. Navedeni se sporazum sklapa uz naknadu.
Zakonodavni propis: čl. 14. a) <em>Zakona o porezu na dobit</em>, te <em>Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama</em> (NN 42/2017 od 28.04.2017). Zakonodavni propis: čl. 14. a) <em>Zakona o porezu na dobit</em>, te <em>Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama</em> (NN 42/2017 od 28.04.2017).
<strong><em>Ostali propisi</em></strong> <strong><em>Ostali propisi</em></strong>
Budući da u Hrvatskoj ne postoje dodatni propisi, odnosno detaljne odredbe ili upute u vezi s transfernim cijenama, OECD-ove smjernice se koriste kao opći vodič. Budući da u Hrvatskoj ne postoje dodatni propisi, odnosno detaljne odredbe ili upute u vezi s transfernim cijenama, OECD-ove smjernice se koriste kao opći vodič.
Link na tranutačno aktualne OECD-ove smjernice o transernim cijenama: http: //www.oecd.org/ tax/transfer- pricing/oecd- transfer-pricing- guidelines-for- multinational- enterprises-and- tax-administrations- 20769717.htm Link na tranutačno aktualne OECD-ove smjernice o transernim cijenama: http: //www.oecd.org/ tax/transfer- pricing/oecd- transfer-pricing- guidelines-for- multinational- enterprises-and- tax-administrations- 20769717.htm
Porezna je uprava također izdala Vodič koji se primjenjuje pri kontroli transfernih cijena. Vodič nije obvezujući propis, već služi kao pomoć pomoćnim inspektorima pri nadgledanju transfernih cijena, te također može služiti kao smjernica poreznim obveznicima. Porezna je uprava također izdala Vodič koji se primjenjuje pri kontroli transfernih cijena. Vodič nije obvezujući propis, već služi kao pomoć pomoćnim inspektorima pri nadgledanju transfernih cijena, te također može služiti kao smjernica poreznim obveznicima.
  &nbsp;
  <em><strong>Zakonodavni okvir transfenih cijena u BiH</strong></em>
  Odredbama čl. 44. <em>Zakona o porezu na dobit</em> definirane su transferne cijene. No, postoji i pravilnik o transfernim cijenama iz 2016. godine.
  Link na Zakon o porezu na dobit: <a href="http:// www.pufbih.ba/ v1/public/upload/ zakoni/9080b- zakon-o-porezu- na-dobit-precisceni.pdf"> http://www.pufbih.ba/v1/public/ upload/zakoni/ 9080b-zakon- o-porezu-na-dobit- precisceni.pdf</a>
  Link na Pravilnik o transfernim cijenama: <a href="http:// www.pufbih.ba/ v1/public/upload/ zakoni/24bd8- pravilnik-o- transfernim-cijenama.pdf" >http://www.pufbih.ba/v1/ public/upload/ zakoni/24bd8- pravilnik-o-transfernim- cijenama.pdf</a>
  &nbsp;
  <em><strong>Zakonodavni okvir transfenih cijena u Srbiji</strong></em>
  U Srbiji postoji također pravilnik o transfernim cijenama koji definira obveze vezane uz transferne cijene: http: //Zakonodavni okvir transfenih cijena u Srbiji: <a href="https:/ /www.paragraf.rs/propisi/ pravilnik_o_transfernim_cenama_ i_metodama_koje_ se_po_principu_ van_dohvata_ruke_primenjuju_ kod_utvrdjivanja_ cene_transakcija_ medju_povezanim_ licima.html" >https://www.paragraf.rs/ propisi/pravilnik_ o_transfernim_ cenama_i_metodama_koje_se_ po_principu_van_ dohvata_ruke_ primenjuju_kod_ utvrdjivanja_ cene_transakcija_ medju_povezanim_ licima.html</a>

Note: Spaces may be added to comparison text to allow better line wrapping.

Tags: , , , , , , ,

Comments are closed.