Revision 1315 is a pre-publication revision. (Viewing current revision instead.)

Porezni položaj plaća izaslanih radnika – RRIF 07/2017

IZASLANI RADNICI – osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u inozemstvo u trgovačkog društvo ili podružnicu sa sjedištem u inozemstvu. Prema članku 7., točki 10.1. Zakona o doprinosima (NN 84/08 – 115/16), izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske. Razlika je u ostvarivanju prava ako je radnik upućen na rad u državu članicu Europske unije u odnosu na države izvan Europske unije s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju a posebno treba obratiti pozornost na korištenje tim pravima ako je radnik upućen u treću zemlju s kojom ne postoji ugovor. Potrebno je naglasiti kako su plaće primici koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak, međutim, kada je riječ o izaslanom djelatniku, tada prednost imaju Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – pod uvjetom da je Hrvatska sklopila i primjenjuje takav ugovor. Prema tome, svako izaslanje radnika na rad u drugu državu zahtijeva određena saznanja u vezi s priznavanjem prava iz socijalnog osiguranja i plaćanja poreza na dohodak, pri čemu se mogu pojaviti slučajevi da je radnik izaslan u:
  • Državu članicu EU-a s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
  • Državu s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
  • Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, a primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
  • Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ni ugovor o socijalnom osiguranju niti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U svakom slučaju, poslodavac je obvezan pribaviti potvrde o pripadnosti socijalnom sustavu i to:
  • Za izaslanje u države članice Europske unije, potvrdu izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – potvrdu A1;
  • Za izaslanje u države s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Turska) i za treće zemlje, potvrde izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u skladu s ugovorima o socijalnom osiguranju i drugim propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.
Nakon pribavljene potvrde, poslodavac je obvezan evidentirati status izaslanog radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to putem tiskanice M-3P. Na taj je način dao znak Poreznoj upravi na koji će način kontrolirati plaćanje doprinosa za izaslane radnike. Prema odredbama članka 18. Zakona o radu (NN br. 93/14) proizlazi da se izaslanim radnikom smatra radnik koji se privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana. Sukladno tomu, poslodavac je dužan, prije izaslanja radnika, sastaviti ugovor koji mora imati sljedeće podatke:
  1. Period trajanja rada u inozemstvu;
  2. Raspored radnog vremena;
  3. Neradni dani i blagdani u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće;
  4. Novčana jedinica u kojoj će se isplaćivati plaća;
  5. Druga primanja u novcu i naravi na koja će radnik imati prava za vrijeme rada u inozemstvu;
  6. Uvjeti vraćanja u zemlju.
Dodatno, umjesto navedenog, može se u ugovoru/potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, djelatnika uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja. Poslodavac u tuzemstvu i za cijelo vrijeme izaslanja radnika na rad u drugu državu obvezan je obračunavati i plaćati doprinose. Doprinosi se plaćaju u skladu sa Zakonom o doprinosima, Pravilnikom o doprinosima (NN br. 2/09 – 157/14). Prema članku 37. Zakona o doprinosima, naknada koju radnik dobiva jest najveća plaća koju bi za iste ili slične poslove ostvario u Hrvatskoj utvrđena prema navedenim aktima iz područja radnog prava, uvećana za 20%. Pod plaćom kao osnovicom za plaćanje doprinosa smatra se plaća za cijeli mjesec. Ako bi se radilo o dijelu mjeseca tada se osnovica određuje od razmjernog dijela plaće uvećane za 20%. Potrebno je napomenuti kako poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću i to samo na plaću za rad koja se kao osnovica za doprinose uvećava za 20%, ali nije oslobođen doprinosa na ostale primitke (plaću u naravi, bonuse i ostale primitke koji nisu redovita mjesečna plaća). Ako poslodavac, osim redovite plaće, isplaćuje i primitke u naravi ili daje na uporabu osobni automobil te po toj osnovi određuje plaću u naravi, i ti su primici osnovica za plaćanje doprinosa, ali bez uvećanja za 20%. Prema članku 20. Zakona o doprinosima, poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću za:
  • Radnika koji se prvi put zapošljava, godinu dana od dana zaposlenja;
  • Za radnika „mladu osobu“ 5 godina od dana zaposlenja.
Osoba koja se prvi put zapošljava je fizička osoba koja prije sklapanja ugovora o radu odnosno do dana početka osiguranja s osnove radnog odnosa nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž najviše osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi zaposlenja, drugog dohotka i ostalih osnova osiguranja, osim s osnove roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja. Mlada osoba je fizička osoba mlađa od 30 godina života koju poslodavac s osnove ugovora o radu zapošljava na neodređeno vrijeme, a do dana početka, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.   STOPE PO KOJIMA SE PLAĆAJU DOPRINOSI Doprinosi se obračunavaju po propisanim stopama koje se primjenjuju iz plaća i na plaće u Hrvatskoj i to:
  • Doprinosi iz plaće
    • Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% (I. stup 15% + II. stup 5%)
  • Doprinosi na plaću
    • Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15%
    • Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5%
    • Doprinos za zapošljavanje 1,7%
    • Doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 10%
Međutim, posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu po stopi od 10% NE PLAĆA SE za izaslanje u zemlje Europske unije i EGP-a (Norveška, Lihtenštajn i Švicarska) te u zemlje s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Turska).   DUŽNOSTI POSLODAVCA ZA PLAĆE IZASLANIH RADNIKA OPOREZOVANE U DRŽAVI IZASLANJA PO ISTEKU GODINE – POREZNOG RAZDOBLJA Prema članku 81, stavku 4, Zakona o porezu na dohodak i članku 90 Pravilnika o porezu na dohodak, tuzemni su poslodavci obvezni do 31. siječnja iduće godine izvijestiti Poreznu upravu o plaćenom porezu na dohodak u inozemstvu za svakoga izaslanog radnika bez obzira na to izuzima li se ta plaća od oporezivanja u Hrvatskoj ili se porez plaćen u inozemstvu uračunava odnosno odbija od godišnje porezne obveze obračunane po tuzemnom propisu. Izvješće dostavljaju putem obrasca INO-DOH – Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu. Obrazac se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poslodavca izaslanog radnika. Kada se dostavlja izvješće INO-DOH za više od 3 radnika, izvješće se podnosi elektronički u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama. Prema članku 7. Pravilnika  o porezu na dohodak t. 21., poslodavac može izaslanom radniku isplaćivati neoporezivo naknadu za rad na terenu (terenski dodatak) u visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu prema Odluci o svoti dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike ne iskazuju se mjesečno u obrascu JOPPD već se ukupno isplaćena svota s te osnove iskazuje u obrascu INO-DOH. Dodatno, kada se porez na dohodak plaća u državi izaslanja prema poreznim propisima dotične države, nije isključeno da bi isplaćena dnevnica za rad na terenu mogla biti oporezovana. Što se tiče troškova službenih putovanja i terenskog rada koji nastaju u okviru rada kod poslodavca u državi izaslanja, smatra se da su to troškovi tog poslodavca.   Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u okviru članka autorice Lucije Turković-Jarža (dipl. oec. i ovl. rač.) pod nazivom Porezni položaj plaća izaslanih radnika, objavljenog u okviru časopisa RRIF 07/2017, str. 67 – 75.

Revisions

  • July 24, 2017 @ 10:00:05 [Current Revision] by Jasenka Bogojević
  • July 24, 2017 @ 09:59:45 by Jasenka Bogojević
  • July 24, 2017 @ 09:57:35 by Jasenka Bogojević

Revision Differences

July 24, 2017 @ 09:57:35Current Revision
Content
<strong>IZASLANI RADNICI</strong> – osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u inozemstvo u trgovačkog društvo ili podružnicu sa sjedištem u inozemstvu. Prema članku 7., točki 10.1. Zakona o doprinosima (NN 84/08 – 115/16), izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske. <strong>IZASLANI RADNICI</strong> – osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u inozemstvo u trgovačkog društvo ili podružnicu sa sjedištem u inozemstvu. Prema članku 7., točki 10.1. Zakona o doprinosima (NN 84/08 – 115/16), izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske.
Razlika je u ostvarivanju prava ako je radnik upućen na rad u državu članicu Europske unije u odnosu na države izvan Europske unije s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju a posebno treba obratiti pozornost na korištenje tim pravima ako je radnik upućen u treću zemlju s kojom ne postoji ugovor. Razlika je u ostvarivanju prava ako je radnik upućen na rad u državu članicu Europske unije u odnosu na države izvan Europske unije s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju a posebno treba obratiti pozornost na korištenje tim pravima ako je radnik upućen u treću zemlju s kojom ne postoji ugovor.
Potrebno je naglasiti kako su plaće primici koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak, međutim, kada je riječ o izaslanom djelatniku, tada prednost imaju Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – pod uvjetom da je Hrvatska sklopila i primjenjuje takav ugovor. Prema tome, svako izaslanje radnika na rad u drugu državu zahtijeva određena saznanja u vezi s priznavanjem prava iz socijalnog osiguranja i plaćanja poreza na dohodak, pri čemu se mogu pojaviti slučajevi da je radnik izaslan u: Potrebno je naglasiti kako su plaće primici koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak, međutim, kada je riječ o izaslanom djelatniku, tada prednost imaju Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – pod uvjetom da je Hrvatska sklopila i primjenjuje takav ugovor. Prema tome, svako izaslanje radnika na rad u drugu državu zahtijeva određena saznanja u vezi s priznavanjem prava iz socijalnog osiguranja i plaćanja poreza na dohodak, pri čemu se mogu pojaviti slučajevi da je radnik izaslan u:
<ul> <ul>
<li><em>Državu članicu EU-a s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>  <li><em>Državu članicu EU-a s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>
<li><em>Državu s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>  <li><em>Državu s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>
<li><em>Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, a primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>  <li><em>Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, a primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;</em></li>
<li><em>Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ni ugovor o socijalnom osiguranju niti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.</em></li>  <li><em>Državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ni ugovor o socijalnom osiguranju niti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.</em></li>
</ul> </ul>
U svakom slučaju, poslodavac je obvezan pribaviti potvrde o pripadnosti socijalnom sustavu i to: U svakom slučaju, poslodavac je obvezan pribaviti potvrde o pripadnosti socijalnom sustavu i to:
<ul> <ul>
<li>Za izaslanje u države članice Europske unije, potvrdu izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – <strong>potvrdu A1</strong>;</li>  <li>Za izaslanje u države članice Europske unije, potvrdu izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – <strong>potvrdu A1</strong>;</li>
<li>Za izaslanje u države s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Turska) i za treće zemlje, potvrde izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u skladu s ugovorima o socijalnom osiguranju i drugim propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.</li>  <li>Za izaslanje u države s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Turska) i za treće zemlje, potvrde izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u skladu s ugovorima o socijalnom osiguranju i drugim propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.</li>
</ul> </ul>
Nakon pribavljene potvrde, poslodavac je obvezan evidentirati status izaslanog radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to putem tiskanice <strong>M-3P</strong>. Na taj je način dao znak Poreznoj upravi na koji će način kontrolirati plaćanje doprinosa za izaslane radnike. Nakon pribavljene potvrde, poslodavac je obvezan evidentirati status izaslanog radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to putem tiskanice <strong>M-3P</strong>. Na taj je način dao znak Poreznoj upravi na koji će način kontrolirati plaćanje doprinosa za izaslane radnike.
Prema odredbama članka 18. Zakona o radu (NN br. 93/14) proizlazi da se izaslanim radnikom smatra radnik koji se privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana. Sukladno tomu, poslodavac je dužan, prije izaslanja radnika, sastaviti ugovor koji mora imati sljedeće podatke: Prema odredbama članka 18. Zakona o radu (NN br. 93/14) proizlazi da se izaslanim radnikom smatra radnik koji se privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana. Sukladno tomu, poslodavac je dužan, prije izaslanja radnika, sastaviti ugovor koji mora imati sljedeće podatke:
<ol> <ol>
<li>Period trajanja rada u inozemstvu;</li>  <li>Period trajanja rada u inozemstvu;</li>
<li>Raspored radnog vremena;</li>  <li>Raspored radnog vremena;</li>
<li>Neradni dani i blagdani u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće;</li>  <li>Neradni dani i blagdani u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće;</li>
<li>Novčana jedinica u kojoj će se isplaćivati plaća;</li>  <li>Novčana jedinica u kojoj će se isplaćivati plaća;</li>
<li>Druga primanja u novcu i naravi na koja će radnik imati prava za vrijeme rada u inozemstvu;</li>  <li>Druga primanja u novcu i naravi na koja će radnik imati prava za vrijeme rada u inozemstvu;</li>
<li>Uvjeti vraćanja u zemlju.</li>  <li>Uvjeti vraćanja u zemlju.</li>
</ol> </ol>
Dodatno, umjesto navedenog, može se u ugovoru/potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, djelatnika uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja. Dodatno, umjesto navedenog, može se u ugovoru/potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, djelatnika uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.
Poslodavac u tuzemstvu i za cijelo vrijeme izaslanja radnika na rad u drugu državu obvezan je obračunavati i plaćati doprinose. Doprinosi se plaćaju u skladu sa Zakonom o doprinosima, Pravilnikom o doprinosima (NN br. 2/09 – 157/14). Poslodavac u tuzemstvu i za cijelo vrijeme izaslanja radnika na rad u drugu državu obvezan je obračunavati i plaćati doprinose. Doprinosi se plaćaju u skladu sa Zakonom o doprinosima, Pravilnikom o doprinosima (NN br. 2/09 – 157/14).
Prema članku 37. Zakona o doprinosima, naknada koju radnik dobiva jest najveća plaća koju bi za iste ili slične poslove ostvario u Hrvatskoj utvrđena prema navedenim aktima iz područja radnog prava, uvećana za 20%. Pod plaćom kao osnovicom za plaćanje doprinosa smatra se plaća za cijeli mjesec. Ako bi se radilo o dijelu mjeseca tada se osnovica određuje od razmjernog dijela plaće uvećane za 20%. Potrebno je napomenuti kako poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću i to samo na plaću za rad koja se kao osnovica za doprinose uvećava za 20%, ali nije oslobođen doprinosa na ostale primitke (plaću u naravi, bonuse i ostale primitke koji nisu redovita mjesečna plaća). Prema članku 37. Zakona o doprinosima, naknada koju radnik dobiva jest najveća plaća koju bi za iste ili slične poslove ostvario u Hrvatskoj utvrđena prema navedenim aktima iz područja radnog prava, uvećana za 20%. Pod plaćom kao osnovicom za plaćanje doprinosa smatra se plaća za cijeli mjesec. Ako bi se radilo o dijelu mjeseca tada se osnovica određuje od razmjernog dijela plaće uvećane za 20%. Potrebno je napomenuti kako poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću i to samo na plaću za rad koja se kao osnovica za doprinose uvećava za 20%, ali nije oslobođen doprinosa na ostale primitke (plaću u naravi, bonuse i ostale primitke koji nisu redovita mjesečna plaća).
Ako poslodavac, osim redovite plaće, isplaćuje i primitke u naravi ili daje na uporabu osobni automobil te po toj osnovi određuje plaću u naravi, i ti su primici osnovica za plaćanje doprinosa, ali bez uvećanja za 20%. Prema članku 20. Zakona o doprinosima, poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću za: Ako poslodavac, osim redovite plaće, isplaćuje i primitke u naravi ili daje na uporabu osobni automobil te po toj osnovi određuje plaću u naravi, i ti su primici osnovica za plaćanje doprinosa, ali bez uvećanja za 20%. Prema članku 20. Zakona o doprinosima, poslodavac može biti oslobođen doprinosa na plaću za:
<ul> <ul>
<li>Radnika koji se prvi put zapošljava, godinu dana od dana zaposlenja;</li>  <li>Radnika koji se prvi put zapošljava, godinu dana od dana zaposlenja;</li>
<li>Za radnika „mladu osobu“ 5 godina od dana zaposlenja.</li>  <li>Za radnika „mladu osobu“ 5 godina od dana zaposlenja.</li>
</ul> </ul>
<strong>Osoba koja se prvi put zapošljava </strong>je fizička osoba koja prije sklapanja ugovora o radu odnosno do dana početka osiguranja s osnove radnog odnosa nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž najviše osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi zaposlenja, drugog dohotka i ostalih osnova osiguranja, osim s osnove roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja. <strong>Osoba koja se prvi put zapošljava </strong>je fizička osoba koja prije sklapanja ugovora o radu odnosno do dana početka osiguranja s osnove radnog odnosa nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž najviše osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi zaposlenja, drugog dohotka i ostalih osnova osiguranja, osim s osnove roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja.
<strong>Mlada osoba</strong> je fizička osoba mlađa od 30 godina života koju poslodavac s osnove ugovora o radu zapošljava na neodređeno vrijeme, a do dana početka, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. <strong>Mlada osoba</strong> je fizička osoba mlađa od 30 godina života koju poslodavac s osnove ugovora o radu zapošljava na neodređeno vrijeme, a do dana početka, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.
&nbsp; &nbsp;
<strong>STOPE PO KOJIMA SE PLAĆAJU DOPRINOSI</strong> <strong>STOPE PO KOJIMA SE PLAĆAJU DOPRINOSI</strong>
Doprinosi se obračunavaju po propisanim stopama koje se primjenjuju iz plaća i na plaće u Hrvatskoj i to: Doprinosi se obračunavaju po propisanim stopama koje se primjenjuju iz plaća i na plaće u Hrvatskoj i to:
<ul> <ul>
<li>Doprinosi iz plaće  <li>Doprinosi iz plaće
<ul> <ul>
<li>Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% (I. stup 15% + II. stup 5%)</li>  <li>Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% (I. stup 15% + II. stup 5%)</li>
</ul> </ul>
</li> </li>
<li>Doprinosi na plaću  <li>Doprinosi na plaću
<ul> <ul>
<li>Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15%</li>  <li>Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15%</li>
<li>Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5%</li>  <li>Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5%</li>
<li>Doprinos za zapošljavanje 1,7%</li>  <li>Doprinos za zapošljavanje 1,7%</li>
<li>Doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 10%</li>  <li>Doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 10%</li>
</ul> </ul>
</li> </li>
</ul> </ul>
Međutim, posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu po stopi od 10% NE PLAĆA SE za izaslanje u zemlje Europske unije i EGP-a (Norveška, Lihtenštajn i Švicarska) te u zemlje s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Turska). Međutim, posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu po stopi od 10% NE PLAĆA SE za izaslanje u zemlje Europske unije i EGP-a (Norveška, Lihtenštajn i Švicarska) te u zemlje s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Turska).
&nbsp; &nbsp;
<strong>DUŽNOSTI POSLODAVCA ZA PLAĆE IZASLANIH RADNIKA OPOREZOVANE U DRŽAVI IZASLANJA PO ISTEKU GODINE – POREZNOG RAZDOBLJA</strong> <strong>DUŽNOSTI POSLODAVCA ZA PLAĆE IZASLANIH RADNIKA OPOREZOVANE U DRŽAVI IZASLANJA PO ISTEKU GODINE – POREZNOG RAZDOBLJA</strong>
Prema članku 81, stavku 4, Zakona o porezu na dohodak i članku 90 Pravilnika o porezu na dohodak, tuzemni su poslodavci obvezni do 31. siječnja iduće godine izvijestiti Poreznu upravu o plaćenom porezu na dohodak u inozemstvu za svakoga izaslanog radnika bez obzira na to izuzima li se ta plaća od oporezivanja u Hrvatskoj ili se porez plaćen u inozemstvu uračunava odnosno odbija od godišnje porezne obveze obračunane po tuzemnom propisu. Izvješće dostavljaju putem obrasca <strong>INO-DOH – Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu</strong>. Obrazac se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poslodavca izaslanog radnika. Prema članku 81, stavku 4, Zakona o porezu na dohodak i članku 90 Pravilnika o porezu na dohodak, tuzemni su poslodavci obvezni do 31. siječnja iduće godine izvijestiti Poreznu upravu o plaćenom porezu na dohodak u inozemstvu za svakoga izaslanog radnika bez obzira na to izuzima li se ta plaća od oporezivanja u Hrvatskoj ili se porez plaćen u inozemstvu uračunava odnosno odbija od godišnje porezne obveze obračunane po tuzemnom propisu. Izvješće dostavljaju putem obrasca <strong>INO-DOH – Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu</strong>. Obrazac se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poslodavca izaslanog radnika.
Kada se dostavlja izvješće INO-DOH za više od 3 radnika, izvješće se podnosi elektronički u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama. Kada se dostavlja izvješće INO-DOH za više od 3 radnika, izvješće se podnosi elektronički u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
<strong> </strong>  
<strong>U NASTAVKU SE NALAZI PREGLED DRŽAVA PREMA UGOVORIMA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA</strong> s kojima je dogovoreno izuzimanje dohotka od nesamostalnog rada od oporezivanja u Hrvatskoj i država s kojima je dogovoreno uračunavanje odnosno smanjenje poreza obračunanog prema tuzemnim propisima za porez plaćen u inozemstvu.  
<table>  
<tbody>  
<tr>  
<td width="165">< strong>URAČUNAVANJE POREZA</strong></td>  
<td width="254">·         Albanija  
·         Armenija  
·         Austrija  
·         Azerbajdžan  
·         Bjelorusija  
·         Bosna i Hercegovina  
·         Bugarska  
·         Crna Gora  
·         Češka  
·         Čile  
·         Danska  
·         Finska  
·         Grčka  
·         Gruzija  
·         Indija  
·         Indonezija  
·         Irska  
·         Iran  
·         Island  
·         Italija  
·         Izrael  
·         Jordan  
·         Južnoafrička Republika  
·         Kanada  
·         Katar</td>  
<td width="185">·         Kina  
·         Kuvajt  
·         Mađarska  
·         Malta  
·         Makedonija  
·         Malezija  
·         Maroko  
·         Mauricijus  
·         Moldova  
·         Nizozemska  
·         Oman  
·         Poljska  
·         Portugal  
·         Rusija  
·         San Marino  
·         Sirija  
·         Slovačka  
·         Slovenija  
·         Srbija  
·         Španjolska  
·         Švicarska  
·         Turska  
·         Turkmenistan  
·         Ukrajina  
·         Velika Britanija</td>  
</tr>  
<tr>  
<td width="165">< strong>IZUZIMANJE POREZA</strong></td>  
<td colspan="2" width="439">·         Belgija  
·         Estonija  
·         Francuska  
·         Koreja  
·         Latvija  
·         Litva  
·         Norveška  
·         Njemačka  
·         Švedska</td>  
</tr>  
</tbody>  
</table>  
&nbsp;  
Prema članku 7. Pravilnika  o porezu na dohodak t. 21., poslodavac može izaslanom radniku isplaćivati neoporezivo naknadu za rad na terenu (terenski dodatak) u visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu prema <strong>Odluci o svoti dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna</strong>. Prema članku 7. Pravilnika  o porezu na dohodak t. 21., poslodavac može izaslanom radniku isplaćivati neoporezivo naknadu za rad na terenu (terenski dodatak) u visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu prema <strong>Odluci o svoti dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna</strong>.
Dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike ne iskazuju se mjesečno u obrascu JOPPD već se ukupno isplaćena svota s te osnove iskazuje u obrascu <strong>INO-DOH</strong>. Dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike ne iskazuju se mjesečno u obrascu JOPPD već se ukupno isplaćena svota s te osnove iskazuje u obrascu <strong>INO-DOH</strong>.
Dodatno, kada se porez na dohodak plaća u državi izaslanja prema poreznim propisima dotične države, nije isključeno da bi isplaćena dnevnica za rad na terenu mogla biti oporezovana. Što se tiče troškova službenih putovanja i terenskog rada koji nastaju u okviru rada kod poslodavca u državi izaslanja, smatra se da su to troškovi tog poslodavca. Dodatno, kada se porez na dohodak plaća u državi izaslanja prema poreznim propisima dotične države, nije isključeno da bi isplaćena dnevnica za rad na terenu mogla biti oporezovana. Što se tiče troškova službenih putovanja i terenskog rada koji nastaju u okviru rada kod poslodavca u državi izaslanja, smatra se da su to troškovi tog poslodavca.
&nbsp; &nbsp;
Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u okviru članka autorice Lucije Turković-Jarža (dipl. oec. i ovl. rač.) pod nazivom <em>Porezni položaj plaća izaslanih radnika</em>, objavljenog u okviru časopisa RRIF 07/2017, str. 67 – 75. Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u okviru članka autorice Lucije Turković-Jarža (dipl. oec. i ovl. rač.) pod nazivom <em>Porezni položaj plaća izaslanih radnika</em>, objavljenog u okviru časopisa RRIF 07/2017, str. 67 – 75.

Note: Spaces may be added to comparison text to allow better line wrapping.

Tags: , , , , , , , ,

Comments are closed.