Revision 1308 is a pre-publication revision. (Viewing current revision instead.)

Naknada plaće na blagdan i prava radnika na povećanje plaće

Radnici, koji rade tijekom blagdana, noću i prekovremeno, ostvaruju prema Zakonu o radu (NN 93/14) pravo na povećanu plaću. Navedeno vrijedi i u slučaju otežanih uvjeta rada. Osim obveznih dodataka propisanih Zakonom o radu, djelatnici mogu ostvariti povećanje plaće na temelju godina staža rada provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. Prema propisima, nije točno utvrđen jednoznačan pristup utvrđivanju plaće. Visina plaće se utvrđuje prema aktima poslodavca koji uređuju prava radnika. Prema tome, plaća se može sastojati od nekoliko elemenata, može biti promjenjiva te se može obračunavati plaća u naravi. Ako se radi o promjenjivoj plaći, može se sastojati od sljedećih elemenata:
  • Osnovne plaće uvećane koeficijentima složenosti posla;
  • Dodataka na plaću;
  • Varijabilnog dijela plaće odnosno stimulacije.
OSNOVNA PLAĆA pripada radniku na temelju redovitog rada odnosno za puno ili nepuno radno vrijeme te se uobičajeno još dodatno vrednuje, ovisno o složenosti poslova koje radnik obavlja u vezi sa opisom svog radnog mjesta. Od DODATAKA NA PLAĆU, Zakonom o radu su propisani samo neki koje poslodavac nedvojbeno u nekim slučajevima treba isplatiti radniku – uz osnovnu plaću – i to, ako radi u otežanim uvjetima, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH određeno da se ne radi, za prekovremeni rad te za rad noću. Za sve ostale uvjete odnosno prava radnika na povećanu plaću, poslodavci utvrđuju na temelju vlastitih akata ili ako je navedeno već propisano kolektivnim ugovorom. U praksi se dodaci na plaću utvrđuju u visini određenog postotka, a ta visina nije uređena Zakonom o radu već se utvrđuje ostalim izvorima radnikova prava. Drugim riječima, navedeno može biti utvrđeno kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu i sličnim aktima, no najniža plaća za rad ne može biti niža od minimalne plaće – koja u 2017. godini iznosi 3.276,00 kn. Kada je riječ o minimalnoj plaći, postavlja se pitanje jesu li dodaci već uključeni u iznos minimalne plaće. Takav postupak ne bi bio u skladu sa odredbama propisa te, u skladu sa predviđenim okolnostima, potrebno je povećati plaću i kada je riječ o minimalnoj plaći. Pri utvrđivanju prava radnika na dodatke na plaću, prema članku 7., stavku 3., Zakona o radu, poslodavci trebaju sučeliti različitosti i za radnika primijeniti pravo koje je najpovoljnije upravo za radnika. Prema tome, poslodavac treba isplatiti povećanu plaću i to iz sljedećih razloga:
  • Ako radnik radi u otežanim uvjetima;
  • Ako radnik radi noću;
  • Ako radnik radi na blagdan;
  • Ako radnik radi prekovremeno;
  • Ako radnik radi nedjeljom.
RADNO VRIJEME je razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove te je u tom vremenu spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama dobivenim od poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. OBRAČUN PLAĆE ILI NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA – neki radnici moraju raditi u vrijeme blagdana, ako rade u djelatnosti koja po svojoj naravi ne omogućuje zaustavljanje tijekom neradnih dana. Navedeno se odnosi na rad u ugostiteljstvu, javni prijevoz, rad u trgovini, rad u zdravstvu te policiji i slično. U vrijeme rada tijekom blagdana, radnici imaju pravo na povećanu plaću na taj dan. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno su sljedeći dani naznačeni kao neradni:
  • 1. siječnja – Nova godina;
  • 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja;
  • Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa;
  • Tijelovo;
  • 1. svibnja – Praznik rada;
  • 22. lipnja – Dan antifašističke borbe;
  • 25. lipnja – Dan državnosti;
  • 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti;
  • 15. kolovoza – Velika Gospa;
  • 8. listopada – Dan neovisnosti;
  • 1. studenog – Svi sveti;
  • 25. i 26. prosinca – božićni blagdani.
Građani RH koji slave Božić 07. siječnja, građani islamske vjeroispovijesti u dane Ramazanskog bajrama i Kurban – bajrama te građani židovske vjeroispovijesti u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo taj dan ne raditi. Iznimno, ako radnici na navedene dane rade, tada imaju pravo na povećanje plaće – dodatak na plaću za rad na blagdan. Jednako tako, naknadu plaće ostvaruju i radnici koji u prethodno spomenute dane blagdana ne rade. Imajući u vidu prethodno navedeno, slijedi:

Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi, ali radnik obavlja takvu vrstu posla da ne treba raditi taj dan.

NAKNADA PLAĆE

Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi.

PLAĆA + DODATAK NA PLAĆU ZA RAD NA BLAGDAN

Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik ne treba raditi – nedjelja ili neki drugi dan koji je radniku određen kao neradni dan.

-

UTVRĐIVANJE POVEĆANE PLAĆE ZA RAD NEDJELJOM – u tom slučaju, poslodavac je obvezan osigurati radniku neki drugi dan kao dan odmora, i to u trajanju od 24 sata. Za rad nedjeljom, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću jer je morao svoje životne navike, obiteljske obveze i slično, prilagoditi kako bi mogao doći na posao te raditi na dan koji se podrazumijeva danom odmora – za većinu radnika. PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU U SLUČAJU PREKOVREMENOG RADA – prema Zakonu o radu, u slučaju više sile, povećanog opsega posla i drugim slučajevima, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena i to do najviše 8 sati tjedno. Ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je obvezan pisano potvrditi u roku od 7 dana od kada je naložen prekovremeni rad. Naravno, o prekovremenom radu potrebno je izvijestiti u okviru IP1 obrasca. POVEĆANA PLAĆA RADNIKA KOJI RADI NOĆU – Prema članku 69., stavak 1., Zakona o radu, noćni rad je rad koji se obavlja u periodu od 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata i 5 sati ujutro idućeg dana, ako za navedeno nije kolektivnim ugovorom ili sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća određeno drugačije. Noćni radnik, tijekom razdoblja noćnog rada, ne smije raditi tijekom razdoblja od 4 mjeseca u noćnom radu duže od prosječnih 8 sati tijekom svakih 24 sata. Kada je na temelju procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik je izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, tada je poslodavac takvom radniku obvezan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću. UTVRĐIVANJE PLAĆE ZBOG OTEŽANIH UVJETA RADA – među otežane uvjete rada ubrajaju se nepovoljni klimatski uvjeti, kao što su visoke temperature, visoke hladnoće, rad u uvjetima koji zahtijevaju težak fizički napor i slično. U skladu sa navedenim uvjetima, poslodavac uređuje visinu povećanja plaće u internim aktima ili ugovorima o radu ili čak kolektivnim ugovorima. Iste je svakako potrebno uvažavati i primjenjivati. OSTALI SLUČAJEVI – prema odredbama kolektivnih ugovora ili pravilnika, mogu se odrediti i drugi dodaci koje radnik ostvaruje na temelju određenih uvjeta rada. Među navedene se svrstavaju dodaci na plaću za smjenski rad, dodatak na plaću za minuli rad (povećanje plaća s osnove staža osiguranja), dodatak na plaću kada radnik radi dvokratno i slično. Postavlja se i pitanje poreznog tretmana dodataka na plaću. Dodaci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema bruto – plaći te u skladu s time čine sastavni dio bruto – primitka. Prema članku 11., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, primitkom od nesamostalnog rada se, između ostalog, smatraju i primici koje poslodavci isplaćuju po osnovi dana na blagdan ili neradnih dana utvrđenih prema Zakonu o blagdanima. Navedeno vrijedi i za prethodno navedene oblike rada i nadoknade istih.

PRAVO RADNIKA NA POVEĆANJE PLAĆE U SLUČAJU RADA NEDJELJOM, NA BLAGDAN, PREKOVREMENO, NOĆU, U OTEŽANIM UVJETIMA JE NESPORNO PREMA ZAKONU O RADU. MEĐUTIM, NAČIN NA KOJI SE UTVRĐUJE POVEĆANJE PLAĆE, POSLODAVCI UTVRĐUJU SVOJIM INTERNIM AKTIMA, UGOVOROM O RADU ILI JE NAČIN UTVRĐIVANJA PROPISAN NEKIM OD KOLEKTIVNIH UGOVORA KOJI JE POSLODAVAC MOŽEBITNO OBVEZAN PRIMJENJIVATI

!!! VAŽNO !!! Potrebno je napomenuti da prema Zakonu o blagdanima nije naveden Uskrs kao blagdan, a s obzirom na to da uvijek pada na nedjelju, osobama koje rade na taj dan, plaća se obračunava kao za rad nedjeljom, osim kada je nekim drugim propisima utvrđeno drugačije.   Više o navedenoj temi možete pročitati među stranicama časopisa RRIF br. 07/2017.

Revisions

  • July 14, 2017 @ 14:06:17 [Current Revision] by Jasenka Bogojević
  • July 14, 2017 @ 14:06:17 by Jasenka Bogojević
  • July 14, 2017 @ 11:12:19 by Jasenka Bogojević

Revision Differences

July 14, 2017 @ 11:12:19Current Revision
Content
Radnici, koji rade tijekom blagdana, noću i prekovremeno, ostvaruju prema Zakonu o radu (NN 93/14) pravo na povećanu plaću. Navedeno vrijedi i u slučaju otežanih uvjeta rada. Osim obveznih dodataka propisanih Zakonom o radu, djelatnici mogu ostvariti povećanje plaće na temelju godina staža rada provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. Radnici, koji rade tijekom blagdana, noću i prekovremeno, ostvaruju prema Zakonu o radu (NN 93/14) pravo na povećanu plaću. Navedeno vrijedi i u slučaju otežanih uvjeta rada. Osim obveznih dodataka propisanih Zakonom o radu, djelatnici mogu ostvariti povećanje plaće na temelju godina staža rada provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca.
Prema propisima, nije točno utvrđen jednoznačan pristup utvrđivanju plaće. Visina plaće se utvrđuje prema aktima poslodavca koji uređuju prava radnika. Prema tome, plaća se može sastojati od nekoliko elemenata, može biti promjenjiva te se može obračunavati plaća u naravi. Ako se radi o promjenjivoj plaći, može se sastojati od sljedećih elemenata: Prema propisima, nije točno utvrđen jednoznačan pristup utvrđivanju plaće. Visina plaće se utvrđuje prema aktima poslodavca koji uređuju prava radnika. Prema tome, plaća se može sastojati od nekoliko elemenata, može biti promjenjiva te se može obračunavati plaća u naravi. Ako se radi o promjenjivoj plaći, može se sastojati od sljedećih elemenata:
<ul> <ul>
<li>Osnovne plaće uvećane koeficijentima složenosti posla;</li>  <li>Osnovne plaće uvećane koeficijentima složenosti posla;</li>
<li>Dodataka na plaću;</li>  <li>Dodataka na plaću;</li>
<li>Varijabilnog dijela plaće odnosno stimulacije.</li>  <li>Varijabilnog dijela plaće odnosno stimulacije.</li>
</ul> </ul>
<strong>OSNOVNA PLAĆA</strong> pripada radniku na temelju redovitog rada odnosno za puno ili nepuno radno vrijeme te se uobičajeno još dodatno vrednuje, ovisno o složenosti poslova koje radnik obavlja u vezi sa opisom svog radnog mjesta. <strong>OSNOVNA PLAĆA</strong> pripada radniku na temelju redovitog rada odnosno za puno ili nepuno radno vrijeme te se uobičajeno još dodatno vrednuje, ovisno o složenosti poslova koje radnik obavlja u vezi sa opisom svog radnog mjesta.
Od <strong>DODATAKA NA PLAĆU</strong>, Zakonom o radu su propisani samo neki koje poslodavac nedvojbeno u nekim slučajevima treba isplatiti radniku – uz osnovnu plaću – i to, ako radi u otežanim uvjetima, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH određeno da se ne radi, za prekovremeni rad te za rad noću. Za sve ostale uvjete odnosno prava radnika na povećanu plaću, poslodavci utvrđuju na temelju vlastitih akata ili ako je navedeno već propisano kolektivnim ugovorom. Od <strong>DODATAKA NA PLAĆU</strong>, Zakonom o radu su propisani samo neki koje poslodavac nedvojbeno u nekim slučajevima treba isplatiti radniku – uz osnovnu plaću – i to, ako radi u otežanim uvjetima, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH određeno da se ne radi, za prekovremeni rad te za rad noću. Za sve ostale uvjete odnosno prava radnika na povećanu plaću, poslodavci utvrđuju na temelju vlastitih akata ili ako je navedeno već propisano kolektivnim ugovorom.
U praksi se dodaci na plaću utvrđuju u visini određenog postotka, a ta visina nije uređena Zakonom o radu već se utvrđuje ostalim izvorima radnikova prava. Drugim riječima, navedeno može biti utvrđeno kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu i sličnim aktima, no najniža plaća za rad ne može biti niža od minimalne plaće – koja u 2017. godini iznosi <strong>3.276,00</strong> <strong>kn</strong>. U praksi se dodaci na plaću utvrđuju u visini određenog postotka, a ta visina nije uređena Zakonom o radu već se utvrđuje ostalim izvorima radnikova prava. Drugim riječima, navedeno može biti utvrđeno kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu i sličnim aktima, no najniža plaća za rad ne može biti niža od minimalne plaće – koja u 2017. godini iznosi <strong>3.276,00</strong> <strong>kn</strong>.
Kada je riječ o minimalnoj plaći, postavlja se pitanje jesu li dodaci već uključeni u iznos minimalne plaće. Takav postupak ne bi bio u skladu sa odredbama propisa te, u skladu sa predviđenim okolnostima, potrebno je povećati plaću i kada je riječ o minimalnoj plaći. Kada je riječ o minimalnoj plaći, postavlja se pitanje jesu li dodaci već uključeni u iznos minimalne plaće. Takav postupak ne bi bio u skladu sa odredbama propisa te, u skladu sa predviđenim okolnostima, potrebno je povećati plaću i kada je riječ o minimalnoj plaći.
Pri utvrđivanju prava radnika na dodatke na plaću, prema članku 7., stavku 3., Zakona o radu, poslodavci trebaju sučeliti različitosti i za radnika primijeniti pravo koje je najpovoljnije upravo za radnika. Prema tome, poslodavac treba isplatiti povećanu plaću i to iz sljedećih razloga: Pri utvrđivanju prava radnika na dodatke na plaću, prema članku 7., stavku 3., Zakona o radu, poslodavci trebaju sučeliti različitosti i za radnika primijeniti pravo koje je najpovoljnije upravo za radnika. Prema tome, poslodavac treba isplatiti povećanu plaću i to iz sljedećih razloga:
<ul> <ul>
<li>Ako radnik radi u otežanim uvjetima;</li>  <li>Ako radnik radi u otežanim uvjetima;</li>
<li>Ako radnik radi noću;</li>  <li>Ako radnik radi noću;</li>
<li>Ako radnik radi na blagdan;</li>  <li>Ako radnik radi na blagdan;</li>
<li>Ako radnik radi prekovremeno;</li>  <li>Ako radnik radi prekovremeno;</li>
<li>Ako radnik radi nedjeljom.</li>  <li>Ako radnik radi nedjeljom.</li>
</ul> </ul>
<strong>RADNO VRIJEME</strong> je razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove te je u tom vremenu spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama dobivenim od poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. <strong>RADNO VRIJEME</strong> je razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove te je u tom vremenu spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama dobivenim od poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
<strong>OBRAČUN PLAĆE ILI NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA</strong> – neki radnici moraju raditi u vrijeme blagdana, ako rade u djelatnosti koja po svojoj naravi ne omogućuje zaustavljanje tijekom neradnih dana. Navedeno se odnosi na rad u ugostiteljstvu, javni prijevoz, rad u trgovini, rad u zdravstvu te policiji i slično. U vrijeme rada tijekom blagdana, radnici imaju pravo na povećanu plaću na taj dan. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno su sljedeći dani naznačeni kao neradni: <strong>OBRAČUN PLAĆE ILI NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA</strong> – neki radnici moraju raditi u vrijeme blagdana, ako rade u djelatnosti koja po svojoj naravi ne omogućuje zaustavljanje tijekom neradnih dana. Navedeno se odnosi na rad u ugostiteljstvu, javni prijevoz, rad u trgovini, rad u zdravstvu te policiji i slično. U vrijeme rada tijekom blagdana, radnici imaju pravo na povećanu plaću na taj dan. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno su sljedeći dani naznačeni kao neradni:
<ul> <ul>
<li>1. siječnja – Nova godina;</li>  <li>1. siječnja – Nova godina;</li>
<li>6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja;</li>  <li>6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja;</li>
<li>Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa;</li>  <li>Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa;</li>
<li>Tijelovo;</li>  <li>Tijelovo;</li>
<li>1. svibnja – Praznik rada;</li>  <li>1. svibnja – Praznik rada;</li>
<li>22. lipnja – Dan antifašističke borbe;</li>  <li>22. lipnja – Dan antifašističke borbe;</li>
<li>25. lipnja – Dan državnosti;</li>  <li>25. lipnja – Dan državnosti;</li>
<li>5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti;</li>  <li>5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti;</li>
<li>15. kolovoza – Velika Gospa;</li>  <li>15. kolovoza – Velika Gospa;</li>
<li>8. listopada – Dan neovisnosti;</li>  <li>8. listopada – Dan neovisnosti;</li>
<li>1. studenog – Svi sveti;</li>  <li>1. studenog – Svi sveti;</li>
<li>25. i 26. prosinca – božićni blagdani.</li>  <li>25. i 26. prosinca – božićni blagdani.</li>
</ul> </ul>
Građani RH koji slave Božić 07. siječnja, građani islamske vjeroispovijesti u dane Ramazanskog bajrama i Kurban – bajrama te građani židovske vjeroispovijesti u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo taj dan ne raditi. Građani RH koji slave Božić 07. siječnja, građani islamske vjeroispovijesti u dane Ramazanskog bajrama i Kurban – bajrama te građani židovske vjeroispovijesti u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo taj dan ne raditi.
Iznimno, ako radnici na navedene dane rade, tada imaju pravo na povećanje plaće – dodatak na plaću za rad na blagdan. Jednako tako, naknadu plaće ostvaruju i radnici koji u prethodno spomenute dane blagdana ne rade. Iznimno, ako radnici na navedene dane rade, tada imaju pravo na povećanje plaće – dodatak na plaću za rad na blagdan. Jednako tako, naknadu plaće ostvaruju i radnici koji u prethodno spomenute dane blagdana ne rade.
Imajući u vidu prethodno navedeno, slijedi: Imajući u vidu prethodno navedeno, slijedi:
<table> <table>
<tbody> <tbody>
<tr> <tr>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi, ali radnik obavlja takvu vrstu posla da ne treba raditi taj dan.</p> <p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi, ali radnik obavlja takvu vrstu posla da ne treba raditi taj dan.</p>
</td> </td>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">NAKNADA PLAĆE</p> <p style="text-align: center;">NAKNADA PLAĆE</p>
</td> </td>
</tr> </tr>
<tr> <tr>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi.</p> <p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi.</p>
</td> </td>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">PLAĆA + DODATAK NA PLAĆU ZA RAD NA BLAGDAN</p> <p style="text-align: center;">PLAĆA + DODATAK NA PLAĆU ZA RAD NA BLAGDAN</p>
</td> </td>
</tr> </tr>
<tr> <tr>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik ne treba raditi – nedjelja ili neki drugi dan koji je radniku određen kao neradni dan.</p> <p style="text-align: center;">Blagdan pada na dan kada prema rasporedu radnog vremena radnik ne treba raditi – nedjelja ili neki drugi dan koji je radniku određen kao neradni dan.</p>
</td> </td>
<td width="302"> <td width="302">
<p style="text-align: center;">-</p> <p style="text-align: center;">-</p>
</td> </td>
</tr> </tr>
</tbody> </tbody>
</table> </table>
<strong>UTVRĐIVANJE POVEĆANE PLAĆE ZA RAD NEDJELJOM</strong> – u tom slučaju, poslodavac je obvezan osigurati radniku neki drugi dan kao dan odmora, i to u trajanju od 24 sata. Za rad nedjeljom, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću jer je morao svoje životne navike, obiteljske obveze i slično, prilagoditi kako bi mogao doći na posao te raditi na dan koji se podrazumijeva danom odmora – za većinu radnika. <strong>UTVRĐIVANJE POVEĆANE PLAĆE ZA RAD NEDJELJOM</strong> – u tom slučaju, poslodavac je obvezan osigurati radniku neki drugi dan kao dan odmora, i to u trajanju od 24 sata. Za rad nedjeljom, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću jer je morao svoje životne navike, obiteljske obveze i slično, prilagoditi kako bi mogao doći na posao te raditi na dan koji se podrazumijeva danom odmora – za većinu radnika.
<strong>PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU U SLUČAJU PREKOVREMENOG RADA</strong> – prema Zakonu o radu, u slučaju više sile, povećanog opsega posla i drugim slučajevima, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena i to do najviše 8 sati tjedno. Ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je obvezan pisano potvrditi u roku od 7 dana od kada je naložen prekovremeni rad. Naravno, o prekovremenom radu potrebno je izvijestiti u okviru IP1 obrasca. <strong>PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU U SLUČAJU PREKOVREMENOG RADA</strong> – prema Zakonu o radu, u slučaju više sile, povećanog opsega posla i drugim slučajevima, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena i to do najviše 8 sati tjedno. Ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je obvezan pisano potvrditi u roku od 7 dana od kada je naložen prekovremeni rad. Naravno, o prekovremenom radu potrebno je izvijestiti u okviru IP1 obrasca.
<strong>POVEĆANA PLAĆA RADNIKA KOJI RADI NOĆU</strong> – Prema članku 69., stavak 1., Zakona o radu, noćni rad je rad koji se obavlja u periodu od 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata i 5 sati ujutro idućeg dana, ako za navedeno nije kolektivnim ugovorom ili sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća određeno drugačije. Noćni radnik, tijekom razdoblja noćnog rada, ne smije raditi tijekom razdoblja od 4 mjeseca u noćnom radu duže od prosječnih 8 sati tijekom svakih 24 sata. Kada je na temelju procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik je izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, tada je poslodavac takvom radniku obvezan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću. <strong>POVEĆANA PLAĆA RADNIKA KOJI RADI NOĆU</strong> – Prema članku 69., stavak 1., Zakona o radu, noćni rad je rad koji se obavlja u periodu od 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata i 5 sati ujutro idućeg dana, ako za navedeno nije kolektivnim ugovorom ili sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća određeno drugačije. Noćni radnik, tijekom razdoblja noćnog rada, ne smije raditi tijekom razdoblja od 4 mjeseca u noćnom radu duže od prosječnih 8 sati tijekom svakih 24 sata. Kada je na temelju procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik je izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, tada je poslodavac takvom radniku obvezan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću.
<strong>UTVRĐIVANJE PLAĆE ZBOG OTEŽANIH UVJETA RADA</strong> – među otežane uvjete rada ubrajaju se nepovoljni klimatski uvjeti, kao što su visoke temperature, visoke hladnoće, rad u uvjetima koji zahtijevaju težak fizički napor i slično. U skladu sa navedenim uvjetima, poslodavac uređuje visinu povećanja plaće u internim aktima ili ugovorima o radu ili čak kolektivnim ugovorima. Iste je svakako potrebno uvažavati i primjenjivati. <strong>UTVRĐIVANJE PLAĆE ZBOG OTEŽANIH UVJETA RADA</strong> – među otežane uvjete rada ubrajaju se nepovoljni klimatski uvjeti, kao što su visoke temperature, visoke hladnoće, rad u uvjetima koji zahtijevaju težak fizički napor i slično. U skladu sa navedenim uvjetima, poslodavac uređuje visinu povećanja plaće u internim aktima ili ugovorima o radu ili čak kolektivnim ugovorima. Iste je svakako potrebno uvažavati i primjenjivati.
<strong>OSTALI SLUČAJEVI</strong> – prema odredbama kolektivnih ugovora ili pravilnika, mogu se odrediti i drugi dodaci koje radnik ostvaruje na temelju određenih uvjeta rada. Među navedene se svrstavaju dodaci na plaću za smjenski rad, dodatak na plaću za minuli rad (povećanje plaća s osnove staža osiguranja), dodatak na plaću kada radnik radi dvokratno i slično. <strong>OSTALI SLUČAJEVI</strong> – prema odredbama kolektivnih ugovora ili pravilnika, mogu se odrediti i drugi dodaci koje radnik ostvaruje na temelju određenih uvjeta rada. Među navedene se svrstavaju dodaci na plaću za smjenski rad, dodatak na plaću za minuli rad (povećanje plaća s osnove staža osiguranja), dodatak na plaću kada radnik radi dvokratno i slično.
Postavlja se i pitanje <strong><u>poreznog tretmana</u></strong> dodataka na plaću. Dodaci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema bruto – plaći te u skladu s time čine sastavni dio bruto – primitka. Prema članku 11., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, primitkom od nesamostalnog rada se, između ostalog, smatraju i primici koje poslodavci isplaćuju po osnovi dana na blagdan ili neradnih dana utvrđenih prema Zakonu o blagdanima. Navedeno vrijedi i za prethodno navedene oblike rada i nadoknade istih. Postavlja se i pitanje <strong><u>poreznog tretmana</u></strong> dodataka na plaću. Dodaci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema bruto – plaći te u skladu s time čine sastavni dio bruto – primitka. Prema članku 11., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, primitkom od nesamostalnog rada se, između ostalog, smatraju i primici koje poslodavci isplaćuju po osnovi dana na blagdan ili neradnih dana utvrđenih prema Zakonu o blagdanima. Navedeno vrijedi i za prethodno navedene oblike rada i nadoknade istih.
<table> <table>
<tbody> <tbody>
<tr> <tr>
<td width="604"> <td width="604">
<p style="text-align: center;">PRAVO RADNIKA NA POVEĆANJE PLAĆE U SLUČAJU RADA NEDJELJOM, NA BLAGDAN, PREKOVREMENO, NOĆU, U OTEŽANIM UVJETIMA JE NESPORNO PREMA ZAKONU O RADU. MEĐUTIM, NAČIN NA KOJI SE UTVRĐUJE POVEĆANJE PLAĆE, POSLODAVCI UTVRĐUJU SVOJIM INTERNIM AKTIMA, UGOVOROM O RADU ILI JE NAČIN UTVRĐIVANJA PROPISAN NEKIM OD KOLEKTIVNIH UGOVORA KOJI JE POSLODAVAC MOŽEBITNO OBVEZAN PRIMJENJIVATI</p> <p style="text-align: center;">PRAVO RADNIKA NA POVEĆANJE PLAĆE U SLUČAJU RADA NEDJELJOM, NA BLAGDAN, PREKOVREMENO, NOĆU, U OTEŽANIM UVJETIMA JE NESPORNO PREMA ZAKONU O RADU. MEĐUTIM, NAČIN NA KOJI SE UTVRĐUJE POVEĆANJE PLAĆE, POSLODAVCI UTVRĐUJU SVOJIM INTERNIM AKTIMA, UGOVOROM O RADU ILI JE NAČIN UTVRĐIVANJA PROPISAN NEKIM OD KOLEKTIVNIH UGOVORA KOJI JE POSLODAVAC MOŽEBITNO OBVEZAN PRIMJENJIVATI</p>
</td> </td>
</tr> </tr>
</tbody> </tbody>
</table> </table>
<strong>!!! VAŽNO !!!</strong> <strong>!!! VAŽNO !!!</strong>
Potrebno je napomenuti da prema Zakonu o blagdanima nije naveden Uskrs kao blagdan, a s obzirom na to da uvijek pada na nedjelju, osobama koje rade na taj dan, plaća se obračunava kao za rad nedjeljom, osim kada je nekim drugim propisima utvrđeno drugačije. Potrebno je napomenuti da prema Zakonu o blagdanima nije naveden Uskrs kao blagdan, a s obzirom na to da uvijek pada na nedjelju, osobama koje rade na taj dan, plaća se obračunava kao za rad nedjeljom, osim kada je nekim drugim propisima utvrđeno drugačije.
  &nbsp;
  Više o navedenoj temi možete pročitati među stranicama časopisa RRIF br. 07/2017.

Note: Spaces may be added to comparison text to allow better line wrapping.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , ,

Comments are closed.