Isporuke građevinskih usluga koje obavljaju inozemni porezni obveznici u RH

U poslovnoj praksi sve su češće situacije kada inozemni porezni obveznici obavljaju građevinske usluge na nekretninama u RH. Od 1. siječnja 2019. došlo je do bitne promjene u vezi s primjenom tzv. pojednostavljenja te u nastavku ukratko opisujemo postupanje u vezi s oporezivanjem građevinskih usluga u RH i obvezom registriranja za potrebe PDV-a u RH.

Što je bitno pri utvrđivanju poreznog tretmana građevinskih usluga koje obavljaju inozemni porezni obveznici u RH?

  1. Bitno je utvrditi je li inozemni porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH (ima dodijeljen hrvatski PDV ID broj);
  2. Bitno je utvrditi tko je primatelj (naručitelj) građevinskih usluga – osoba koja je porezni obveznik ili osoba koja nije porezni obveznik (npr. građanin).

Navedeno proizlazi iz dopune čl. 75. st. 2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost kojom je propisano da ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.

Utvrđeni porezni tretman primijenit će se prilikom izdavanja računa, ali i prilikom izdavanja računa za primljeni predujam u slučaju da izvođač primi predujam.

Kako se oporezuju usluge u vezi s nekretninama?

Prije određivanja poreznog tretmana isporuke treba voditi računa o tome li je riječ o usluzi čije se mjesto oporezivanja smatra mjestom gdje se nekretnina nalazi. Zakon o PDV-u definira nekretninu kao objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlju. Nadalje, čl. 19. Zakona o PDV-u propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi.

Mjesto oporezivanja usluga u vezi s nekretninama je uređeno čl. 13.b, 31.a i 31.b Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br. 282/20112. Navedeni se članci odnose na utvrđivanje mjesta oporezivanja PDV-om usluga povezanih s nepokretnom imovinom. Provedbena uredba donesena je na temelju PDV Direktive 2006/112/EZ.

Prema čl. 13.b Provedbene uredbe za primjenu PDV Direktive, nepokretnom imovinom smatra se sljedeće:

(a) bilo koji određeni dio zemlje, na njezinoj površini ili ispod nje, na kojem se mogu uspostaviti vlasništvo i posjed;

(b) bilo koja zgrada ili građevina pričvršćeni za tlo iznad ili ispod razine mora koja se ne može lako rastaviti na dijelove ili pomicati;

(c) bilo koji predmet koji je ugrađen i sastavni je dio zgrade ili građevine bez kojeg su zgrada ili građevina nepotpuni, poput vrata, prozora, krovova, stepenica i dizala;

(d) bilo koji predmet, oprema ili stroj trajno ugrađen u zgradu ili građevinu koji se ne može ukloniti bez uništenja ili preinake zgrade ili građevine.

Što se tiče usluga povezanih s nepokretnom imovinom, a time i mjestom oporezivanja tih usluga, čl. 31.a Provedbene Uredbe propisano je da se uključuju samo one usluge koje imaju dovoljno izravne veze s tom imovinom.

Za usluge se smatra da imaju dovoljno izravne veze s nepokretnom imovinom u sljedećim slučajevima:

(a) ako proizlaze iz nepokretne imovine, a ta je imovina sastavni dio usluge te je ključna i nužna za isporučene usluge

(b) ako se pružaju nepokretnoj imovini ili su prema njoj usmjerene, a za cilj imaju pravnu ili fizičku izmjenu te imovine.

U nastavku se daje tablica u kojoj se definiraju usluge u vezi s nepokretnom imovinom te usluge koje nisu u vezi s nepokretnom imovinom.

 

 

USLUGE U VEZI S NEPOKRETNOM IMOVINOM (prema čl. 31.a st. 2. Provedbene Uredbe) USLUGE KOJE NISU U VEZI S NEPOKRETNOM IMOVINOM (prema čl. 31.a st. 3. Provedbene Uredbe)
a) izrada planova za zgrade ili dijelove zgrada namijenjenih za posebne zemljišne parcele bez obzira na to je li zgrada izgrađena ili ne
b) pružanje nadzora ili usluge osiguranja na gradilištu
c) izgradnja zgrade na zemljištu i građevinski radovi te rušenje koji se izvode na zgradi ili dijelovima zgrade
d) izgradnja trajnih struktura na zemljištu i građevinski radovi te rušenje koji se izvode na trajnim strukturama poput sustava plinovoda, vodovoda i kanalizacijskih te sličnih sustava
e) radove na zemljištu, uključujući poljoprivredne usluge poput obrade tla, sjetve, zalijevanja i gnojidbe
f) proučavanje i ocjenu rizika te cjelovitost nepokretne imovine
g) vrednovanje nepokretne imovine uključujući slučajeve kada je takva usluga potrebna u svrhu osiguranja da bi se odredila vrijednost imovine kao zaloga za zajam ili za procjenu rizika i štete u sporovima
h) lizing ili iznajmljivanje nepokretne imovine koja nije obuhvaćena t. (c) st. 3., uključujući skladištenje robe za koju je određeni dio imovine namijenjen za isključivu uporabu korisnika usluga
i) pružanje usluga smještaja u hotelskom sektoru ili sektorima slične funkcije, poput ljetnih kampova ili mjesta koja su uređena kao kamp odmarališta, uključujući pravo boravka na određenom mjestu koje proizlazi iz konverzije prava suvlasničkoga vremenskog korištenja i slično
j) dodjelu i prijenos prava koja nisu obuhvaćena prethodnim dvjema točkama da se nepokretna imovina upotrebljava u cijelosti ili dijelom, uključujući dozvolu za korištenje dijela imovine poput dodjele prava za ribolov i lov, pristup salonima u zrakoplovnim lukama ili korištenje infrastrukture za koje se naplaćuju cestarine, poput mostova ili tunela
k) održavanje, obnova i popravak zgrade ili dijelova zgrade uključujući radove poput čišćenja, pokrivanja krovova crijepom, oblaganja zidnim tapetama i postavljanje parketa
l) održavanje, obnova i popravak trajnih struktura poput sustava plinovoda, vodovodnih i kanalizacijskih te sličnih sustava
m) ugradnja ili montaža strojeva ili opreme koja se nakon ugradnje ili montaže smatra nepokretnom imovinom
n) održavanje i popravak, inspekcija i nadzor strojeva ili opreme (onih strojeva ili opreme koji se smatraju nepokretnom imovinom)
o) upravljanje imovinom koje uključuje upravljanje poslovnim, industrijskim ili stambenim nekretninama kojima upravlja vlasnik ili netko drugi uime vlasnika imovine, osim upravljanja portfeljom ulaganja u nekretnine obuhvaćenog st. 3. t. (g)
p) usluge posredovanja u prodaji, lizingu ili iznajmljivanju nepokretne imovine i u utvrđivanju ili prijenosu određenih prava na nepokretnu imovinu ili stvarnih prava nad nepokretnom imovinom (bilo da se smatra materijalnom imovinom bilo da se ne smatra)
q) pravne usluge koje se odnose na prenošenje nepokretne imovine ili prijenos vlasničkih prava nad nepokretnom imovinom, na utvrđivanje ili prijenos određenih prava na nepokretnu imovinu ili stvarnih prava nad nepokretnom imovinom (bilo da se smatra materijalnom imovinom bilo da se ne smatra), poput javnobilježničkih akata ili na sastavljanje kupoprodajnih ugovora za nepokretnu imovinu, čak i ako se ne provede taj prijenos koji vodi pravnim izmjenama na nepokretnoj imovini		 a) izrada planova za zgradu ili dijelove zgrade ako nije predviđena za gradnju na određenoj zemljišnoj parceli
b) skladištenje robe u nepokretnoj imovini ako korisniku usluga nije namijenjena isključiva uporaba nijednog određenog dijela nepokretne imovine
c) pružanje usluga oglašavanja, čak i ako to uključuje korištenje nepokretnom imovinom
d) posredovanje u pružanju usluga hotelskog smještaja ili smještaja u sektorima slične funkcije, poput ljetnih kampova ili mjesta koja su uređena kao kamp odmarališta, ako se posredovanje provodi u ime i za račun neke druge osobe
e) stavljanje štanda na raspolaganje tijekom održavanja sajma ili izložbe zajedno s drugim sličnim uslugama da bi se izlagaču omogućilo pokazivanje predmeta, poput oblika štanda, prijevoz i skladištenje predmeta, isporuka strojeva, postavljanje kabela te da bi se pružile usluge osiguranja i oglašavanja
f) ugradnja ili sklapanje, održavanje i popravak, inspekcija ili nadzor strojeva ili opreme koja nije ili ne postaje dio nepokretne imovine
g) upravljanje portfeljom ulaganja u nekretnine
h) pravne usluge koje nisu obuhvaćene st. 2. t. (q) koje su povezane s ugovorima, uključujući usluge savjetovanja koje se pružaju u uvjetima ugovora za prijenos nepokretne imovine, za izvršenje takva ugovora ili za dokazivanje postojanja takva ugovora ako takve usluge nisu specifične za prijenos vlasništva nad nepokretnom imovinom

 

Nakon što utvrdimo je li riječ o usluzi u vezi s nepokretnom imovinom, treba utvrditi mjesto oporezivanja tih usluga ovisno o tome gdje se nalazi nekretnina. Znači, ako se građevinska usluga obavljena na nekretnini koja se kao takva nalazi u RH, predmet je oporezivanja PDV-om u RH.

Kako trebaju postupati inozemni porezni obveznici koji obavljaju građevinske usluge u RH?

Kao prvo, bitna je činjenica je li strani porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH ili nije.

Naime, čl. 75. st 2 Zakona o PDV-u propisano je pojednostavljenje koje od 01.01.2019. godine  kojim inozemni porezni obveznici koji u RH obavljaju građevinske usluge, a nisu registrirani za potrebe PDV-a u RH, moraju prije svega voditi računa o tome tko je primatelj usluge odnosno kome ispostavljaju račun te ako inozemni porezni obveznik obavlja građevinsku uslugu u RH tuzemnom poreznom obvezniku, inozemni se porezni obveznik ne mora registrirati za potrebe PDV-a u RH nego primjenom čl. 75. st. 2. prenosi poreznu obvezu na tuzemnoga poreznog obveznika.

To znači da tuzemni porezni obveznik u svojim knjigama iskazuje obvezu (Obrazac PDV, redni broj II. 13. Primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopi od 25 %) i priznaje pretporez ako ima pravo (Obrazac PDV, redni broj III. 13. Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopi od 25 %). Tuzemni porezni obveznik isporuku ne iskazuje u obrascu PDV-S.

Inozemni porezni obveznik izdaje račun prema propisima države članice u kojoj ima sjedište te na računu navodi PDV identifikacijski broj izdan u državi sjedišta te navedenu isporuku ne prijavljuje ni u kojem obrascu u RH.

Međutim, porezni obveznici sa sjedištem izvan EU-a (treće zemlje) nemaju pravo na primjenu te mogućnosti propisane čl. 78. st. 10. i 11. Zakona o PDV-u. To znači da je porezni obveznik iz trećih zemalja koji na području RH obavlja građevinske usluge obvezan izdati račun prema hrvatskim pravilima.

Što ako inozemni porezni obveznik obavlja građevinsku uslugu građaninu?

Tada ne može prenijeti poreznu obvezu na građanina i prema čl. 77. st. 5. t. a) Zakona obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u RH. Zbog toga inozemni porezni obveznik mora Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, podnijeti zahtjev za registriranjem za potrebe PDV-a za upis u registar obveznika PDV-a prije nego što počne obavljati navedene usluge. Prilikom registracije za potrebe PDV-a u RH prema čl. 126. Zakona o PDV-u i čl. 194. Pravilnika o PDV-u porezni obveznici koji imaju sjedište u drugoj državi članici EU-a mogu imenovati poreznog zastupnika, a porezni obveznici koji imaju sjedište u trećoj zemlji moraju imenovati poreznog zastupnika.

Kako postupaju inozemni porezni obveznici koji su registrirani za potrebe PDV-a u RH?

Od 01.01.2019. godine oni postupaju kao i svi tuzemni porezni obveznici.

To znači da su pri izdavanju računa za građevinske usluge u RH s motrišta PDV-a moguće dvije situacije:

  1. primjena prijenosa porezne obveze prema čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u (ako se usluge isporučuju poreznim obveznicima) ili
  2. obračun PDV-a na izlaznom računu (ako se usluga isporučuje osobama koje nisu porezni obveznici).

Za građevinske usluge obavljene u tuzemstvu oporezivanje je uređeno čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u prema kojem je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge – primjenjuje se tuzemni prijenos porezne obveze.

Navedena se isporuka iskazuje u Obrascu PDV na poziciji I. 1. – Isporuke u RH za koje PDV obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze). Osim toga, obvezno je navedene radove evidentirati u Obrascu PPO – pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze.

Prijenos porezne obveze na građevinske usluge prema čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u u praksi znači da isporučitelj koji je porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH nema obvezu obračuna PDV-a na isporuku već ju prenosi na primatelja koji je također porezni obveznik. U tom je slučaju bitno odrediti trenutak kada nastaje porezna obveza. Naime, prema čl. 36. st. 5. Pravilnik o PDV-u obveza obračuna PDV-a u graditeljskoj djelatnosti nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju primjene tuzemnog prijenosa porezne obveze iz čl. 75. st. 3. t. a) Zakona niti se primjenjuje na građevinske usluge (situacije) koje se ne ovjeravaju). Kada se na isporuku građevinskih usluga primjenjuje prijenos porezne obveze na primatelja usluge, za nastanak obveze obračuna PDV-a odnosno prava na odbitak nije bitno je li situacija ovjerena ili nije. Prema tome, porezna obveza u slučaju prijenosa porezne obveze nastaje u poreznom razdoblju kada su radovi obavljeni.

Na sve građevinske usluge koje obavi inozemni porezni obveznik koji je registriran za potrebe PDV-a u RH na nekretnini u RH, a na koje se ne može primijeniti (jer se usluge isporučuju građanima i osobama koje nisu porezni obveznici), ili nije predviđen propisima, prijenos porezne obveze, obračunava se PDV po stopi od 25 % na izlaznom računu.

Zaključak

Dopuna čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2019. godine bitno je izmijenila način postupanja inozemnih poreznih obveznika pri izvođenju građevinskih radova na području RH. U praksi to znači da svi inozemni porezni obveznici koji su registrirani za potrebe PDV-a u RH postupaju kao i svi tuzemni porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a – znači primjenjuju članak 75. st. 3. Zakona o PDV-u (TPPO) ili ako se usluga obavlja građaninu (osobama koje nisu porezni obveznici)  ispostavljaju fakturu s PDV-om 25%.

Pojednostavljenje od 1. siječnja 2019. godine mogu primjenjivati samo inozemni porezni obveznici koji nisu registrirani za potrebe PDV-a u RH – prijenos porezne obveze prema čl. 75. st. 2 Zakona o PDV-u.

Revisions

Tags: , ,

Comments are closed.