You are viewing an old revision of this post, from February 26, 2021 @ 15:23:25. See below for differences between this version and the current revision.

Elementi na izlaznom računu

Kod izdavanja izlaznih računa uvijek se javljaju pitanja – Koje elemente treba sadržavati izlazni račun? Dali sam obvezan izdati račun? Što treba sadržavati broj računa prema Zakonu o fiskalizaciji? U kojem se slučaju koristi OIB, a u kojem PDV identifikacijski broj? Što je račun u elektroničkom obliku? Prema uputi o obvezi izdavanja računa prema propisima iz nadležnosti Porezne uprave, klasa: 410-19/13-01/208, broj 513-07-21-01/13-6 od 22.07.2013., Porezna uprava je na jednom mjestu sakupila sve Zakone koji propisuju izgled i sadržaj računa. Obvezu o izdavanju računa propisuju sljedeći zakoni:
  1. Opći porezni zakon, članak 54. navodi da su svi porezni obveznici dužni izdavati račune te istovremeno voditi poslovne knjige, i to prema propisima koji uređuju pojedinu vrstu poreza.
  2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, članak 78. govori da se račun mora izdati za svaku isporuku dobara ili usluga koju je obavio ili dostavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik; također i za sve isporuke prema Europskoj uniji koje su oslobođene; za primljene predujmove i mjenjačke poslove u tuzemstvu. Svaki račun mora biti izdan u dva primjerka, te se jedan isporučuje kupcu, a drugi služi kao knjigovodstvena isprava za knjiženje u poslovne knjige. Račun također može biti napravljen kao zbirni kada imamo više zasebnih usluga ili isporuka dobra, ali u tom slučaju zbirni račun mora sadržavati PDV obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca.
  3. Zakon o porezu na dohodak, članak 23. stavka 4. navodi da se za svaku obavljenu uslugu ili svaku prodaju mora izdati račun. Članak 38. Pravilnika o porezu na dohodak, kaže da se i računom smatra i potvrda dobivena iz naplatnog uređaja.
Kako bi olakšali svim, što nam, što klijentima, sastavili smo našu internu UPUTU ZA ELEMENTE NA IZLAZNOM RAČUNU, koja sadržava sve elemente izlaznog računa, napomene na računu koje upućuju na oslobođenja, i ostalo. Uputu na hrvatskom možete skinuti putem linku: Upute za elemente na izlaznom računu Uputu na engleskom možete skinuti putem linku: Sales invoice elements   Dana 07.09.2016. ______________________________________________________________________________________________________________ Učestalo pitanje koje se javlja je da li se mogu priznavati računi ispostavljeni dvojezično (hrvatski i npr. engleski jezik). Prema presudi Europskog suda pravde iz lipnja 2016. godine, računi ispostavljeni dvojezično ne predstavljaju razlog uslijed kojega se takvi računi ne bi smtrali nevjerodostnojnima (zbog čega se ne bi priznavao niti pretporez). Nastavno presudi, Porezna uprava je izdala mišljenje prema kojemu treba naglasiti da izdavanje dvojezičnih računa u Republici Hrvatskoj nije zabranjeno niti će biti sankcionirano kao protupravno ponašanje. Mišljenje možete pročitati putem linku:  https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19529 Dana 20.06.2017. ______________________________________________________________________________________________________________ Detaljnijom razradom specifičnosti elemenata izlaznog računa, osim OPZ-a navedene elemente definiraju i sljedeći propisi:
  1. Zakon o računovodstvu (NN 78/15.-47/20.), članak 8. kaže da je poduzetnik obvezan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti račun.
  2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13.-121/19.), članak 78. govori da se račun mora izdati za svaku isporuku dobara ili usluga koju je obavio ili dostavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik; također i za sve isporuke prema Europskoj uniji koje su oslobođene; za primljene predujmove i mjenjačke poslove u tuzemstvu. Svaki račun mora biti izdan u dva primjerka, te se jedan isporučuje kupcu, a drugi služi kao knjigovodstvena isprava za knjiženje u poslovne knjige. Račun također može biti napravljen kao zbirni kada imamo više zasebnih usluga ili isporuka dobra, ali u tom slučaju zbirni račun mora sadržavati PDV obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca.
  3. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16.-32/20.), članak 34. navodi da za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun osim ako je zakonom kojim je uređen opći porezni postupak i zakonom koji uređuje fiskalizaciju propisano drukčije.
  4. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15.-42/20.), članak 10. navodi da poduzetnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost obvezni su izdati gostu čitljiv i točan račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu.
  5. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17.-42/20.), članak 6. navodi da pravne i fizičke osobe dužne su za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa.
  6. Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14.-14/19.), članak 9. navodi da trgovac je dužan potrošaču omogućiti provjeru ispravnosti zaračunatog iznosa u odnosu na kupljene proizvode odnosno pružene usluge.
  7. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12.-121/19.), cijeli zakon.
SITUACIJE U KOJIMA NIJE POTREBNO IZDAVATI IZLAZNI RAČUN
  1. ako se promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, igara klađenja, igara u kasinima te na automatima za igre na sreću i zabavu
  2. ako se pretežiti dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica
  3. ako se prodaja obavlja putem automata
  4. ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima.
RAČUNI U ELEKTRONIČKOM OBLIKU Kako to definira Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, računi mogu biti izdani na papiru ili u elektroničkom obliku (NN 79/13.-1/20., članak 157.), te sukladno tome računi izdani u elektroničkom obliku moraju biti definirani i izrađeni po sljedećim smjernicama:
  1. Izdavatelj računa mora imati pismenu suglasnost od primatelja računa o prihvaćanju računa.
  2. Pomoću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa, izdavatelj računa garantira vjerodostojnost, cjelovitost i čitljivost sadržaja s računa u elektroničkom obliku.
  3. Račun koji smatramo izdanim u elektroničkom obliku, mora biti izdan ali i dostavljen u bilo kojem obliku elektroničkog formata (XML ili PDF), te zakonodavac definira da se računi mogu dostaviti u jednom obliku, te se smiju konvertirati u drugi elektronički oblik.
  4. Računi koji su izdani u elektroničkom obliku, a zatim izlistani putem pisača te poslani partneru se ne smatraju računom izdanom u elektroničkom obliku jer nisu poslani i primljeni elektroničkom poštom i neposredno sigurnom vezom.
OSTALO Dodatni element koji se spominje u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 106/18 i 121/19), glasi da kod fiskalizacije u prometu gotovinom obveznici fiskalizacije su obvezni dodati novi element zvan QR kod. QR kod je dvodimenzionalni kod (minimalne veličine 2x2 cm) koji sadrži određene podatke o fiskalizaciji, te se koristi u postupcima za građane. Kod kao takav mora sadržavati sljedeće podatke:
  1. URL adresu koja vodi do internet stranice Porezne uprave kako bi se mogao provjeriti račun
  2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
  3. Datum i vrijeme izdavanja računa
  4. Ukupni iznos računa
U nastavku Vam donosimo cijeli članak:    05_Elementi izlaznih racuna Dana 26.02.2021.  

Revisions

Revision Differences

There are no differences between the February 26, 2021 @ 15:23:25 revision and the current revision. (Maybe only post meta information was changed.)

Tags: , , , , , ,

Comments are closed.