U Narodnim novinama 151/2022 od 22.12.2022. godine objavljen je usvojeni Zakon o dodatnom porezu na dobit.

Pripadajući Pravilnik o porezu  na dobit je objavljen u NN 17/2023 od 14.02.2023. godine.

Obveznici dodatnog poreza na dobit 

Iako je tijekom savjetovanja bilo razgovora o ograničavanju broja obveznika, finalna verzija zakona i nadalje definira obveznikom ovog dodatnog poreza na dobit sve poduzetnike koji su ostvarili prihode veće od 300 mil. kn u 2022. godini. Ovi poduzetnici, pored redovne stope poreza na dobit od 18% u određenim uvjetima biti će u obvezi još platiti dodatnih 33% na utvrđenu dodatnu dobit ostvarenu u 2022. godinu, a u pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prema projekcijama Ministarstva financija radi se o približno 200-tinjak poduzetnika, koji će u 2022. godini ostvariti prihode veće od 300 mil. kn, te time biti potencijalno i oporezovani ovim propisom. 

Izuzeti od ovog dodatnog poreza na dobit su poduzetnici koji su (čl. 12. st. 1. Zakona): 

1. novoosnovani, te za 2022. godinu po prvi puta podnose Prijavu poreza na dobit; 

1. iskazivali porezni gubitak (redni broj 39. Prijave poreza na dobit) tijekom sva četiri razdoblja koja ulaze u izračun (2018.-2021. godina); 

1. okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike pri čemu podnose zadnju Prijavu poreza na dobit. 

Način obračuna dodatnog poreza na dobit 

Prethodno definirani obveznici dodatnog poreza na dobit biti će oporezovani (prema trenutačnim odredbama Zakona) isključivo za 2022. godinu, i to po stopi od 33%. Poduzetnici kojima razdoblje za podnošenje porezne prijave nije izjednačeno sa kalendarskom godinom, prilagođavaju ove obveze odredbama o podnošenju Prijave poreza na dobit prema propisu o oporezivanju dobiti. 

Predmetna stopa od 33% primjenjuje se isključivo na iznose uvećanog dobitka, koji se računa kao prosjek porezne osnovice za prethodne 4 godine (2018.-2021. godina) uvećan za 20%.  

Odnosno: 

Osnovica za oporezivanje dodatnog poreza na dobit =osnovica za 2022. godinu− osnovica 2018+osnovica 2019+osnovica 2020+osnovica 20214×1,2Osnovica za oporezivanje dodatnog poreza na dobit =osnovica za 2022. godinu− osnovica 2018+osnovica 2019+osnovica 2020+osnovica 20214×1,2

Pri čemu podsjećamo da porezna osnovica predstavlja iznos dobitka / gubitka prije oporezivanja korigiran za uvećanja (redni broj 26. prijave poreza na dobit) i smanjenja (redni broj 35. prijave poreza na dobit) osnovice poreza na dobit. Odnosno, radi se o osnovici utvrđenoj na poziciji 36. (porezna osnovica) ili 39. (porezni gubitak) Prijave poreza na dobit. 

Ključno je navesti da poduzetnici, koji imaju prenesene gubitke iz prethodnih godina, a koje mogu koristiti prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu, i nadalje su u obvezi na puni iznos razlike osnovice za oporezivanje dodatnog poreza na dobit obračunati i platiti isti po stopi od 33% (čl. 5. st. 3. Zakona o dodatnom porezu na dobit). Dakle, moguće su situacije u kojima porezni obveznici koji su primjerice u 2020. godini (godini u kojoj je poslovanje bilo najznačajnije pogođeno pandemijom COVID-19) ostvarili porezni gubitak, a koji prenose u 2021. i 2022. godinu, te sa te osnove nisu u obvezi platiti porez na dobit po redovnoj stopi od 18% No, ukoliko su ostvarili dobit veću u odnosu na prosječnu četverogodišnje razdoblje (2018.-2021. godina) uvećanu za 20% i nadalje su obvezi obračunati i platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33%. 

Prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit postoje i određene pozicije koje se izuzimaju iz osnovice oporezivog dobitka tekuće (2022. godine) i prethodnih, usporednih godina (2018.-2021. godina), kao što su (čl. 13. Zakona): 

• prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima; 
• prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika; 
• prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi; 

• prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022.; 
• dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela trgovačkih društava u kojima imaju više od 20 % udjela u kapitalu, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenje proveden do 31. listopada 2022. godine; 
• na zahtjev poduzetnika iz izračuna se može izostaviti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz RDG, a za koje je povećana osnovica poreza na dobit (redni broj 22. Prijave poreza na dobit). Navedeno se ne odnosi na zajmove i potraživanja. 

Detaljniji kriteriji za utvrđivanje dobitka od prodaje dugotrajne imovine i izostavljanja nerealiziranih gubitaka od financijske imovine biti će propisani provedbenim Pravilnikom od strane ministra financija. No, za očekivati je da će samo manji broj poduzetnika imati iskazane ove korekcije porezne osnovice prilikom izračuna obveze dodatnog poreza na dobit. 

U nastavku je pregled 3 primjera izračuna ukupnog poreznog davanja i to: 

Primjer 1: Za poduzetnika koji je u tijekom cjelokupnog usporednog razdoblja (2018.-2021. godina) ostvarivao oporezive dobitke, ali je ostvarena dobit 2022. godine veća od 20% ostvarenog prosječnog dobitka u četverogodišnjem razdoblju (2018.-2021. godina). 

Primjer 2: Za poduzetnika koji je u jednoj godini (2020. godini, odnosno COVID-19 godini) ostvario oporezivi gubitak. U izračun prosječnog oporezivog dobitka ne uzima se predmetna godina, stoga se prosječna dobit utvrđuje samo za 3 godine kada su ostvareni oporezivi dobici (čl. 8. Zakona o dodatnom porezu na dobit).  

Ovaj poduzetnik, iako ima pravo na prenesene gubitke iz 2020. godine kada je ostvario gubitak iz poslovanja, odredbama čl. 5. st. 3. Zakona o dodatnom porezu na dobit na ukupno utvrđenu razliku u obvezi je platiti 33% dodatnog poreza na dobit. Paralelno  u Prijavi poreza na dobit ima pravo na prijenos poreznog gubitka. 

Primjer 3: Za poduzetnika koji je ostvario oporezivi gubitak u 2022. godini, iako su mu usporedive godine bile pozitivne, zbog čega nema poreznog davanja.  

U sva tri primjera nisu uzete u obzir situacije umanjenja osnovice poreza na dobit sa naslova otpisa u stečajnim i predstečajnim postupcima, prodaje dugotrajne imovine, prodaje financijske imovine, te vrednovanja financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG. Očekivanja su da većina poduzetnika neće imati značajnijih stavki umanjenja po ovim pozicijama.  

Kao što je iz navedenog primjera ujedno i vidljivo, potencijalno dvojbena je situacija u Primjeru 2, a koji se odnosi na poduzetnika koji je ostvario značajno dobar rezultat u 2022. godini u odnosu na usporedna razdoblja. Valja naglasiti da se ovakve situacije mogu zadesiti u turističkom sektoru (hotelijeri turističke agencije), koje su tijekom 2020. i 2021. godine ostvarivale gubitke iz poslovanja / niske rezultate razdoblja, koji su dobrom turističkom sezonom nadoknađeni u 2022. godini. Kod ovakvih poduzetnika može doći do situacija u kojima će porezne gubitke koristiti prilikom izračuna “redovne” stope poreza na dobit (18%), ali obveza dodatnog poreza na dobit po stopi od 33% i nadalje ostaje za utvrditi i podmiriti. 

Korisnici poticajnih mjera 

Obveznici poreza na dobit, koji su stekli status korisnika poticajnih mjera iznos dodanog poreza umanjuju po stopi po kojoj umanjuju u svoju obvezu „redovnog“ poreza na dobit. Dakle, poduzetnici, koji umanjuju porez na dobit po stopi od 75% plaćati će dodatni porez na dobit po stopi od svega 8,25%.  

Za navedeno se također očekuje dodatna tumačenja u provedbenom Pravilniku koji će biti donesen od strane ministra financija. 

Rok za predaju prijave i podmirenje obveze dodatnog poreza na dobit 

Rok za predaju prijave i podmirenje ovog dodatnog poreza je identičan rokovima za podmirenje „redovnog“ poreza na dobit, odnosno 30. travnja 2023. godine po prijavi za 2022. godinu.  

Sam izgled obrasca za obračun dodatnog poreza na dobit još nije propisan, te će ministar financija provedbenim Pravilnikom propisati obrazac prijave dodatnog poreza. 

Odredbama Zakona predviđeno je da, ukoliko poduzetnik samostalno ne podnese prijavu dodatnog poreza, porezna uprava je ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi putem procjene. Također, ukoliko Porezna uprava tijekom obrade poreznih prijava utvrdi da u Prijavi poreza na dobit podaci nisu u skladu sa računovodstvenim propisima, a sa krajnjim ciljem minimiziranja poreznog opterećenja dodatnog poreza na dobit, utvrditi će poreznu osnovicu i dodatni porez putem Rješenja (čl. 17. st. 2.). 

Budući da će za dio poduzetnika navedeno biti dosta značajan financijski udar, odredbama čl. 18. Zakona omogućeno je sklapanje Upravnog ugovora sa ciljem namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit. 

Zakon o dodatnom porezu na dobit

RRIF 01 2023 – Dodatni porez na dobit – Juric

Pravilnik o dodatnom porezu na dobit_NN_17_2023