You are viewing an old revision of this post, from August 29, 2022 @ 11:21:37. See below for differences between this version and the current revision.

Rodiljni i roditeljski dopust i potpore

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08 – 152/14) regulirana su prava roditelja i njemu izjednačene osobe koje se brinu o novorođenčetu, zaštiti materinstva, omogućuju njegu i podizanje novorođenčeta u određenom vremenskom periodu te usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Navedeni je Zakon u skladu sa:
  • Direktivom 92/85/EEZ od 19.10.1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (10. pojedinačna direktiva u smislu čl. 16, st. 1 Direktive 89/391/EEZ);
  • Direktivom 2010/18/EU od 08.03.2010. o provedbi revidiranoga Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ;
  • Direktivom 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 07.07.2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ.
Naknada za vrijeme korištenja navedenih prava utvrđuje se prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (NN 49/14). Roditelj, korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora, jest osoba koja je biološki roditelj djeteta bez obzira na to živi li u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. S roditeljima se, u smislu toga Zakona, izjednačuju i posvojitelji djeteta, skrbnici, udomitelji djeteta i druge fizičke osobe kojima je malodobno dijete, odlukom nadležnog tijela, povjereno na čuvanje i odgoj, bez obzira na to žive li u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Bitno je da su osiguranici obveznoga zdravstvenog osiguranja po nekoj od osnova propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju – uz napomenu kako nisu sva prava jednako uređena za sve navedene osiguranike – što ovisi o njihovu radnopravnom statusu. Zaposleni roditelji, samozaposleni roditelji, roditelj koji je izabran i imenovan na stalne dužnosti tijela državne vlasti odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad dobivaju plaću, te članovi Uprave trgovačkog društva, osobe koje su, prema propisima o radu, sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelji njegovatelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, ostvaruju pravo na:
  • Rodiljni dopust;
  • Roditeljski dopust;
  • Rad s polovinom punog radnog vremena;
  • Očinski dopust (uveden 01.08.2022. vidi izdvojen članak)
  • Rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta;
  • Stanku za dojenje;
  • Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete;
  • Slobodan radni dan za prenatalni pregled;
  • Dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju;
  • Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.
Osobe koje ostvaruju drugi dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, poljoprivrednici koji su stekli status osigurane osobe kao vlasnici, posjednici ili zakupnici koji nisu obveznici poreza na dohodak niti poreza na dobitak te osobe koje imaju status nezaposlene osobe, ostvaruju pravo na:
  • Rodiljnu poštedu od rada i
  • Roditeljsku poštedu od rada.
  RODILJNI DOPUST
  • Prema članku 12 Zakona, zaposlena ili samozaposlena trudnica ima pravo na rodiljni dopust u trajanju 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta;
  • Iznimno, ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju trudnice, rodiljni dopust trudnica može započeti 45 dana prije dana očekivanog poroda.
  • OBVEZNI RODILJNI DOPUST – majka koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana i to 28 dana prije poroda i 70 dana nakon rođenja djeteta.
  • DODATNI RODILJNI DOPUST – majka ostvaruje pravo na dodatni rodiljni dopust do 6 mjeseci života djeteta koji može pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju. Taj dio rodiljnog dopusta majka može iskoristiti radom u polovini radnog vremena. Jednakim se pravom može koristiti i otac djeteta koji je prihvatio korištenje dodatnog rodiljnog dopusta.
  • Ako je dijete rođeni prerano, obvezni se rodiljni dopust i dodatni rodiljni dopust produljuje se za onoliko dana koliko je dijete prerano rođeno (prerano rođeno dijete: prije 37. tjedna odnosno prije 259. dana trudnoće).
  RODITELJSKI DOPUST Roditeljskim dopustom smatra se dopust nakon isteka 6 mjeseci života djeteta. Može se koristiti jednokratno ili u dijelovima do osme godine života djeteta odnosno djece u vremenskom trajanju:
  1. 6 mjeseci za prvo i drugo dijete;
  2. 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Prema  Zakonu o rod.naknadama, roditeljski dopust je osobno pravo svakog roditelja te ako se tim pravom koriste oba roditelja, svaki roditelj ima pravo na korištenje roditeljskog dopusta 4 mjeseca, što ukupno iznosi 8 mjeseci. U broj rođene djece uračunavaju se i:
  • Mrtvorođena djeca;
  • Umrla djeca;
  • Posvojena djeca;
  • Malodobna djeca kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i
  • Djeca koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku za čuvanje i odgoj.
U smislu odredaba Zakona, pod jednim mjesecom roditeljskog dopusta se smatra period od 30 dana. Prema tome, roditeljski dopust za prvo i drugo dijete, koje se koristi u periodu od 6 mjeseci nakon isteka rodiljnog dopusta, može trajati najviše 180 dana odnosno za rođene blizance, treće ili svako slijedeće dijete najviše do 900 dana.   NAČIN UTVRĐIVANJA OSNOVICE ZA NAKNADU ZAPOSLENIH RODITELJA Osnovicu za naknadu zaposlenom roditelju utvrđuje poslodavac sastavljanjem potvrde o plaći na jednak način kao što se sastavlja naknada za bolovanje. Osnovica za naknadu utvrđuje se u skladu sa člankom 54. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema toj odredbi, naknada se utvrđuje na temelju isplaćenih plaća u 6 mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo korištenje rodiljnog dopusta. Pod pojmom plaće, smatra se samo plaća definirana ugovorom o radu na mjesečnoj bazi. Ostale isplate, kao što su božićnice, uskrsnice, regres, jubilarne nagrade i slično, ne uračunavaju se u osnovicu – bez obzira na to što su i na te primitke obračunani porez, prirez i doprinosi. Za razliku od naknade za bolovanje, u slučaju rodiljnog ili roditeljskog dopusta, naknadu isplaćuje HZZO na svoj teret. Poslodavac je, za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, obvezan iskazivati podatke o korištenju tim pravom u obrascu JOPPD. Naknada, u ovom slučaju, ne podliježe plaćanju doprinosa i poreza na dohodak, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koju plaća HZZO na naknadu. !!! Prema članku 24., stavku 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, pravo na naknadu utvrđenu na temelju isplaćenih plaća u prethodnih 6 mjeseci radnik ostvaruje pod uvjetom da ima prethodno ostvaren kontinuirani staž 9 mjeseci ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine. Ako ne zadovoljava uvjete, HZZO isplaćuje 70% proračunske osnovice, što iznosi 2.328,20 kn (3.326,00 kn * 70%).   PREGLED PROPISANIH NAKNADA ZA SLUČAJEVE SPRIJEČENOSTI ZA RAD U VEZI S PORODOM I ZAŠTITOM MATERINSTVA  
OSNOVA KORIŠTENJA NAKNADE VISINA NAKNADE

·         Obvezni rodiljni dopust do 70 dana

·         Dodatni rodiljni dopust nakon 70 do 98 dana

·         Korištenje rodiljnog dopusta nakon 70. dana radom u polovini radnog vremena, a najdulje do 9 mjeseci života djeteta.

 100% osnovice mjesečno (prosječna plaća isplaćena u 6 mjeseci prije mjeseca kada je započeo rodiljni dopust)

·         Roditeljski dopust u trajanju 6 mjeseci nakon isteka rodiljnog dopusta

 100% od osnovice za naknade, ali ne manje od 2.328,20kn (3.326,00*70%) i ne više od 5.654,20

·         Korištenje roditeljskog dopusta radom u polovini radnog vremena u trajanju 6 mjeseci

 100% od osnovice za naknade, ali ne manje od 2.328,20kn (3.326,00*70%)   i ne više od 5.654,20

·         Roditeljski dopust u preostalom trajanju, nakon isteka 6 mjeseci do 30 mjeseci za blizance ili treće i svako sljedeće dijete te korištenja roditeljskog dopusta radom u polovini radnog vremena

 70% od proračunske osnovice (3.326,00 kn * 70%) = 2.328,20 kn

·         Korištenje pravom na skraćeno radno vrijeme do treće godine života djeteta nakon isteka roditeljskog dopusta kada je zbog zdravlja i razvoja djeteta potrebna pojačana njega djeteta

 70% od proračunske osnovice (3.326,00 kn * 70%) = 2.328,20 kn
·         Korištenje dopusta zbog smrti djeteta 100% od osnovice za naknade, ali najviše 70% od proračunske osnovice mjesečno (3.326,00 kn * 70%) = 2.328,20 kn

·         U slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja pravom na rodiljni dopust

 100% osnovice mjesečno (prosječna plaća isplaćena u 6 mjeseci prije mjeseca kada je započeo rodiljni dopust)

·         Roditelj koji ne ostvaruje staž osiguranja prije rodiljnog dopusta u trajanju 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine

 70% od proračunske osnovice (3.326,00 kn * 70%) = 2.328,20 kn

·         Osobe koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

·         Roditelj i njegovatelj

·         Osoba koja pruža njegu i pomoć HRVI-ju

 70% od proračunske osnovice (3.326,00 kn * 70%) = 2.328,20 kn

·         Naknada u niti jednom slučaju ne može biti manja od 2.328,20 kn bez obzira radi li korisnik u punom ili nepunom radnom vremenu
  Detaljnije o ovoj problematici u članku RRIF 05/2020 pod nazivom „Rodiljni i roditeljski dopust i naknade zaposlenika“, autorice Lucije Turković - Jarže.  

Revisions

Revision Differences

There are no differences between the August 29, 2022 @ 11:21:37 revision and the current revision. (Maybe only post meta information was changed.)

Tags: , , , , , , , ,

Comments are closed.