You are viewing an old revision of this post, from August 29, 2022 @ 14:06:04. See below for differences between this version and the current revision.

Porez na dohodak od dividendi i udjela u dobitku

Oporezivanje dividendi i udjela u dobitku po prvi je put uvedeno 01.01.2001. godine Zakonom o porezu na dohodak, kojim je propisano da se dohotkom od kapitala smatraju primici po osnovi dividendi, udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu, ostvareni u poreznom razdoblju, no tada je bilo i propisano da se dohodak od kapitala ne utvrđuje na osnovi dividendi i udjela u dobitku ako su dividende i udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala. Članovi društva mogu isplatiti predujam dobitku pod određenim uvjetima respektirajući odredbe Zakona o trgovačkim društvima te odredbe Pravilnika o porezu na dobitak. Glede isplate predujmova dividendi, za dionička društva predviđeno je da se statutom društva može ovlastiti uprava da nakon isteka godine može dioničarima iz predviđenog dijela neto-dobitka isplatiti predujam dividendi. Za navedeno je potrebno izraditi privremeni Račun dobiti i gubitka koji pokazuje dobitak. Isplata predujma ne može biti veća od polovine dobitka koji se prema statutu i zakonskim odredbama mora izdvojiti u statutarne i ostale pričuve, kao i da ta isplata ne smije biti veća od polovine dobitka prethodne godine. Kada je riječ o društvima sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i isplati predujmova dobitka, prema Zakonu o trgovačkim društvima nema posebnih ograničenja vezanih za određeno vrijeme i svotu predujma. Ponovno je, u tom slučaju, potrebno izraditi privremeni Račun dobiti i gubitka te isplatiti predujam samo u slučaju iskazivanja svote dobitka. Taj se privremeni Račun dobiti i gubitka koristi isključivo za interne potrebe i ne predaje se Poreznoj upravi. Dodatno, potrebno je voditi evidenciju komu su predujmovi dobitka isplaćeni, u kojem iznosu te u kojem roku. Pritom član/ovi Uprave donose odluku o isplati predujma dobitka za određenu godinu. Na dan isplate predujma dobitka nastaje i obveza uplate poreza na dohodak od kapitala i prireza te u skladu s time na dan isplate tog primitka treba javiti Poreznoj upravi putem obrasca JOPPD. ISPLATA OPOREZIVE DIVIDENDE I UDJELI U DOBITKU Prema članku 51., stavku 4. Zakona o porezu na dohodak, predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu plaća se po odbitku, po stopi od 12% od 10% (01.01.2021.)+ možebitni porez, i to na sve isplaćene primitke od dividendi i udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu (prema načelu blagajne).  PROVOĐENJE ISPLATE KROZ JOPPD OBRAZAC Kao prvo, navodi se razdoblje obračuna (primjerice, 01.01.2016. – 31.12.2016.), pod stavkom 11 – Iznos primitka (oporezivi)  navodi se iznos oporezivog primitka na temelju kojega se utvrđuje iznos dohotka te, u nastavku, i porezne osnovice. Na temelju dobivene porezne osnovice, u sklopu stavaka 14.1. – Iznos obračunanog poreza na dohodak i 14.2. – Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak, izračunava se upravo navedeno – obveza poreza i prireza na dohodak. Uključenjem svih navedenih stavaka te odbitkom poreza i prireza (ako ima), dobiva se iznos za isplatu. Potrebno je pravilno popuniti obrazac JOPPD kako bi navedena prijava bila valjana. ISPLATA DOBITKA FIZIČKIM OSOBAMA U SUSTAVU POREZA NA DOBITAK Fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava te druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak na temelju podataka utvrđenih u poslovnim knjigama povremene djelatnosti, ako su se prijavile u registar poreznih obveznika i vode poslovne knjige, u pravilu su obveznici poreza na dohodak u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak. No, te fizičke osobe mogu dobrovoljno odlučiti plaćati porez na dobitak, u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit, i to početkom obavljanja djelatnosti. Ako to tada ne učine, način oporezivanja mogu promijeniti s početkom nove poslovne godine odnosno poreznog razdoblja (kalendarske godine), o čemu treba obavijestiti nadležnu Poreznu upravu. Prema članku 2., stavku 4. Zakona o porezu na dobit, te su osobe obvezne plaćati porez na dobitak kad u poreznom razdoblju ostvare barem jedan od sljedećih uvjeta:
  • Ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak > 3.000.000,00 kn  > 7.500.000,00 (01.01.2021.) kn ili,
  • Ako ispunjava dva od tri sljedeća uvjeta:
    • U prethodnom je poreznom razdoblju ostvarila dohodak > 400.000,00 kn;
    • Ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti > 2.000.000,00 kn;
    • U prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava > 15 radnika.
U navedenome se slučaju pri isplati dobitka podmiruje porez na dohodak od kapitala po stopi od 12 10% (01.01.2021.)+ prirez (ako ga ima). Dodatno, ako te fizičke osobe djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, svaka fizička osoba pri isplati dobitka podmiruje obvezu poreza na dohodak od kapitala s možebitnim prirezom. U skladu sa navedenim obračunom o isplati odbitka te obračunanom porezu na dohodak od kapitala, treba izvijestiti Poreznu upravu putem obrasca JOPPD koji se podnosi na dan isplate primitka. OPOREZIVANJE DIVIDENDI I UDJELA U DOBITKU ISPLAĆENIH IZ INOZEMSTVA FIZIČKIM OSOBAMA Dividende i udjeli u dobitku koji se fizičkim osobama (rezidentima) isplaćuju iz inozemstva podliježu oporezivanju u Hrvatskoj ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije. Prema većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obje države imaju pravo oporezivanja dividendi odnosno udjela u dobitku. Dosad, Hrvatska je sklopila 61 međunarodni ugovor sa ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza. Budući da su svi ugovori sastavljeni prema modelu OECD-a, postavlja se pitanje određivanja rezidentnosti osobe. Rezident države ugovornice jest svaka osoba koja, prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svojega prebivališta ili boravišta. U Hrvatskoj, radi se o Općem poreznom zakonu te je definicija rezidenta prema tom zakonu sljedeća – prema članku 38. Općeg poreznog zakona – porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije godine. Boravak u tom stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Hrvatskoj u vlasništvu ima više stanova, mjerodavno prebivalište jest mjesto prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca, prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema mjestu iz kojega pretežito odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. U slučaju da porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, mjerodavno je tuzemno prebivalište. Ako bi se na temelju navedenih odredaba za neku osobu moglo zaključiti da je rezident obiju država, tada se rezidentnost utvrđuje prema međunarodnim ugovorima koji sadržavaju slične odredbe na sljedeći način:
  • Osoba se smatra rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa);
  • Ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se da je rezident samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište;
  • Ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident samo one države čiji je državljanin;
  • Ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica nastojat će riješiti pitanje dogovorno.
U nastavku su navedene porezne stope prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja:
Austrija, Belgija, Bjelorusija, Čile, Estonija, Finska, Francuska, Indija, Italija, Izrael, Kanada, Litva, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Poljska, Španjolska, Švedska, Švicarska 15%
Albanija, Armenija, Azerbajdžan, BiH, Crna Gora, Danska, Grčka, Iran, Irska, Island, Jordan, JAR, Koreja, Latvija, Mađarska, Malezija, Maroko, Moldova, Portugal, Rusija, San Marino, Sirija, Slovačka, Srbija, Turska, Ukrajina, Velika Britanija 10%
Bugarska, Češka, Kina, Malta, Slovenija, Gruzija, Indonezija, Rumunjska, Turkmenistan 5%
Kada se dividenda ili udio u dobitku ostvaruje iz država Katar, Kuvajt, Mauricijus ili Oman, uvijek se oporezuju samo u Hrvatskoj i to po stopi od 12%  10% (01.01.2021.. DIVIDENDE I UDJELI U DOBITKU PRIMLJENI IZ INOZEMSTVA U HRVATSKOME POREZNOM SUSTAVU Svaki primitak isplaćen hrvatskim rezidentima, u Hrvatskoj ili iz inozemstva podliježe oporezivanju prema hrvatskim poreznim propisima na određeni način – određen prema izvoru dohotka. No, to ne znači da će doći do dvostrukog oporezivanja dohotka primljenog iz inozemstva bez obzira na to što je možebitno porez obračunao isplatitelj primitka u inozemstvu u skladu sa međunarodnim ugovorom ili prema propisu države u kojoj je primitak ostvaren, ako Hrvatska s određenom državom nije sklopila ugovor. Kada je riječ o dividendi i udjelu u dobitku, porez plaćen u drugoj državi uračunava se u godišnju poreznu obvezu od koje se razmjerni dio obračunanoga godišnjeg poreza u odnosu na udio primitaka iz inozemstva u ukupnom dohotku oduzima od ukupne porezne obveze. Prema članku 51. Zakona o porezu na dohodak, porez na dividende i udjele u dobitku plaća se po stopi od 12% 10% (01.01.2021., uvećanoj za prirez, ako postoji obveza plaćanja prireza u mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Prema članku 73., stavku 7. Pravilnika o porezu na dohodak, uređeno je da ako porezni obveznik dividende i udjele u dobitku ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak na propisani način po propisanoj stopi bez priznavanja troškova i osobnog odbitka, u roku 8 dana od dana ostvarenog primitka, na svoj račun. O navedenome je nužno obavijestiti Poreznu upravu i to kroz obrazac JOPPD. Nadalje, prema članku 2., stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak, iznimno, ako porezni obveznik hrvatski rezident, u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu tijekom poreznog razdoblja plaća predujam poreza u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu u roku 8 dana, ali je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39., stavku 2. Zakona. Prema istom članku, ali stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak, primatelj je obvezan u roku 8 dana pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o razlozima neplaćanja predujma poreza. To izvješće treba sadržavati obvezne sljedeće elemente:
  • OIB poreznog obveznika,
  • Adresu prebivališta/uobičajenog boravišta,
  • Državu iz koje se ostvaruje primitak,
  • Navesti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i slično.
Također, bez obzira što nema obvezu platiti porez na dohodak, u roku 8 dana od primitka novca na račun, porezni obveznik treba sastaviti obrazac JOPPD u kojem iskazuje primljenu svotu kao neoporezivi primitak. Po isteku poreznog razdoblja, treba predati poreznu prijavu (obrazac DOH) u kojoj iskazuje primitak i plaćeni porez u inozemstvu naveden u potvrdi inozemnog isplatitelja koju obvezno treba priložiti poreznoj prijavi. Porezna će uprava, na temelju dobivenih podataka u poreznoj prijavi, utvrditi godišnju obvezu – računajući i primitak iz inozemstva, te od ukupne porezne obveze odbiti porez plaćen u inozemstvu, ali samo do visine tuzemne porezne obveze utvrđene u razmjernom dijelu prema udjelu toga primitka u ukupnom prijavljenom dohotku. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu obavlja se na sljedeći način:
  • Iz omjera svote ukupno obračunanoga tuzemnoga godišnjeg poreza na dohodak u godišnjoj poreznoj prijavi i iskazanoga godišnjeg dohotka (prije dodatnih smanjenja i uvećanja i osobnog odbitka), utvrđuje se prosječna porezna stopa;
  • Primjenom prosječne porezne stope na inozemni dohodak, utvrđuje se maksimalna svota poreza koja se može priznati.
Da bi porezni obveznik platio porez na način koji je za njega povoljniji, treba prilikom primitka dividende iz inozemstva ocijeniti što je za njih povoljnije. Ako je u inozemstvu plaćeno manje poreza od maksimalno utvrđene svote, priznaje se stvarno plaćena svota u inozemstvu. Ako je pak u inozemstvu plaćena veća svota poreza na dohodak, priznaje se porez do visine maksimalne svote poreza izračunane na prethodno opisani način.

Revisions

Revision Differences

There are no differences between the August 29, 2022 @ 14:06:04 revision and the current revision. (Maybe only post meta information was changed.)

Tags: , , , ,

Comments are closed.