You are viewing an old revision of this post, from December 18, 2024 @ 07:52:12. See below for differences between this version and the current revision.

PDV kod naknade štete

Problematika naknade štete je regulirana odredbama čl. 25. Pravilnika o PDV-u, koji kaže sljedeće: 2.7.9. Odšteta Članak 25. ​(1) Isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. (2) O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. (3) Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (4) Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku. (5) Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne oporezuju se. (6) Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge. Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.   Postoji jedno mišljenje MF iz 2011. na ovu temu:   Datum: 03.05.2011, Utorak Klasa: 410-01/11-01/803 Davatelj: Porezna uprava Gospodin R. M. iz tvrtke B.net navodi da tvrtka B.net kao telekomunikacijska tvrtka zasniva sa svojim pretplatnicima pretplatničke ugovore kojima je među ostalim definirana i odredba o trajanju ugovornog odnosa, ali i odredba o prijevremenom raskidu ugovora od strane pretplatnika. Ako tijekom razdoblja obveznog trajanja ugovora pretplatnih raskine ugovor, obvezan je podmiriti jednokratnu naknadu u iznosu preostalih mjesečnih naknada za ugovorene usluge za sve preostale mjesece do kraja minimalnog ugovorenog razdoblja. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje podliježe li takva jednokratna naknada zbog prijevremenog raskida ugovora, koja se od pretplatnika potražuje putem ispostavljeno računa, oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. Prema članku 2. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 94/09.), porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge koje u tuzemstvu obavi poduzetnik baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti. Odredbama članka 25. stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09.), propisano je da se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Stavkom 3. istoga članka propisano je da za procjenu radi li se o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. Odredbom članka 25. stavka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se ne oporezuju zatezne kamate koje poduzetnik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomene. Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge, ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju. Obzirom da nemamo uvid u ugovore sa pretplatnicima, iz navoda u upitu zaključujemo da u opisanom slučaju nije obavljena usluga nego se samo financijski nadoknađuje učinjena šteta, odnosno eventualno izgubljeni prihod. Kada se radi o obračunu štete, treba odrediti o kakvom se odnosu radi između tražitelja štete i počinitelja štete. Ako u navedenom slučaju počinitelj štete odnosno pretplatnik plaća naknadu za koju mu nije učinjena isporuka niti je obavljena usluga, tada jednokratna naknada ne predstavlja oporezivu naknadu, pa porezni obveznik B.net nije obvezan prilikom ispostavljanja računa za jednokratnu naknadu odnosno odštetu obračunati porez na dodanu vrijednost.   No, problem je što prema članku iz RIF 06/2021 prema presudama Europskog suda pravde ovdje postoji problem vezan uz definiranje da li se radi u ovakvim slučajevima o odšteti ili ne. BITNO! Prva presuda oko avio karata je OK presuda jer činjenica da je netko kupio kartu a nije se pojavio (no show) zapravo upućuje da se ne radi o odšteti nego o neiskorištenoj usluzi. Druga presuda je već logičnija i dovodi u pitanje odredbe iz hrvatsko Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Zbog toga je dobro prije provjeriti sa savjetnicima prije nego što se da konačni odgovor. RIF Odsteta Telefonska konzultacija sa gđom. Cutvarić (RIF)  - 12/2024- načelno je ideja da naknadu štete isplaćuje dobavljač. Dakle, u situacijama kada imamo plaćanje naknade štete od strane kupca zbog npr. prijevremenog raskida ugovora, proizlazi da navedeno nije naknada štete već nadoknada dobiti koju bi ostvario i da korisnik nije prijevremeno raskinuo ugovor, što ne mijenja gospodarsku stvarnost odnosa između društva i korisnika.

Revisions

Revision Differences

There are no differences between the December 18, 2024 @ 07:52:12 revision and the current revision. (Maybe only post meta information was changed.)

Tags: , ,

Comments are closed.