You are viewing an old revision of this post, from August 29, 2022 @ 13:17:22. See below for differences between this version and the current revision.

Obračun primitaka u naravi

PRIMITAK U NARAVI odnosi se na svaki primitak koji bez naknade ostvaruje djelatnik s osnove radnog odnosa ili druga osoba (koja nije u radnom odnosu) kod davatelja usluge ili dobra bez naknade. Prema Zakonu o porezu na dohodak, svaki primitak koji ostvari fizička osoba od pravne osobe ili fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost u novcu ili u naravi kao uslugu ili dobro bez naknade, smatra se oporezivim primitkom, osim primitaka koji se, prema odredbama tog Zakona, ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju do određene svote. U tom slučaju se misli na primitke bez naknade koji su, u pravilu, trošak djelatnosti, ali koji se mogu priznati odnosno smanjiti osnovicu poreza na dobitak ili dohodak od djelatnosti – samo ako je obračunan porez na dohodak i pripadajući prirez te doprinosi. Primitke u naravi osoba koje se nalaze u radnom odnosu regulira čl. 20, 21  Zakona o porezu na dohodak  dok se vrijednost primitka u naravi utvrđuje odredbom čl. 22. Pravilnika o porezu na dohodak . Prema navedenome, među primitke u naravi, svrstava se sljedeće:
  • Korištenje poslovnim zgradama i njihovim dijelovima te stambenim zgradama i stanovima, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje u visini najamnine ili zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se predmetna nekretnina nalazi;
  • Davanje u korištenje bez naknade odmarališta ili kuća za odmor, a vrijednost se tih primitaka utvrđuje u visini tržne vrijednosti smještaja, prehrane i drugih usluga u tom mjestu;
  • Korištenje garažama, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj cijeni u mjestu u kojem se predmetna garaža nalazi;
  • Davanje na korištenje za privatne potrebe prijevoznih sredstava u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba – poduzetnika, a pritom se primitak u naravi može utvrditi na tri načina:
    • U vrijednosti 1% nabavne vrijednosti vozila s PDV-om;
    • Na temelju stvarnog korištenja vozilom prema broju prijeđenih kilometara za privatne potrebe po vrijednosti 2,00 kn po kilometru;
    • Ako je vozilo u operativnom leasingu, u visini 20% lizinške rate;
      • Navedeno je odlično razrađeno unutar članka – prikazani su obračuni, knjiženja te pozicije unutar JOPPD obrasca!
  • Davanje pozajmica i kredita bez kamate ili uz kamatu nižu od 3%, pri čemu se primitak u naravi utvrđuje u visini kamate od 3% ako kamata nije ugovorena ili razlike između ugovorene niže kamate od 3%;
  • Davanje darova ili usluga bez naknade radnicima ili drugim osobama, pri čemu se, prema čl. 16. Pravilnika, u slučaju davanja dara (samo radniku) ne oporezuje vrijednost dara do 400,00 kn s uračunanim PDV-om. Razlika u vrijednosti dara iznad 400,00 smatra plaćom se u naravi. U slučaju darivanja osoba koje nisu u radnom odnosu, primitkom u naravi smatra se ukupna vrijednost primitka s uračunanim PDV-om i oporezuje se kao drugi dohodak;
  • Davanje dionica bez naknade, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj vrijednosti dionice.
Na jednak se način utvrđuje vrijednost primitka u naravi i kada je riječ o osobama koje nisu u radnom odnosu kod davatelja primitka u naravi. Razlika je samo u njihovu oporezivanju jer se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom) već se u skladu s čl. 32. st. 3. t. 5. Zakona o porezu na dohodak smatraju drugim dohotkom. Primici u naravi utvrđuju se u tržišnoj vrijednosti, a uvećava se za doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez. Drugim riječima, tržna vrijednost primitka u naravi zajedno sa PDV-om, koji primi radnik ili druga osoba, u poreznom smislu se smatra neto – primitkom koji treba uvećati za propisane doprinose, porez na dohodak i prirez. Najčešći slučaj davanja primitka u naravi jest davanje na uporabu automobila ili nekoga drugog prometnog sredstva na uporabu radniku ili nekoj drugoj osobi, za privatne svrhe.   KORIŠTENJE AUTOMOBILA ZA PRIVATNE POTREBE Automobil dan na korištenje radniku ili nekoj drugoj osobi u privatne svrhe, a nalazi se u vlasništvu pravne osobe, u knjigama je evidentiran kao sredstvo dugotrajne imovine ili je riječ o automobilu koji je u vlasništvu fizičke osobe koja obavlja djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja, a vlasniku služi pretežno za obavljanje gospodarske djelatnosti. Potrebno je napomenuti kako, prema Zakona o porezu na dobit, u troškove se, prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak, ne priznaje 50% troškova nastalih korištenjem vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi uporabe tih prijevoznih sredstava ne utvrđuje plaća. Prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak mogu se priznati troškovi nastali korištenjem tim automobilima samo u visini 50%. Pretpostavka je da se u tom slučaju misli na automobile koje radnik ili druga osoba nema na raspolaganju 24 sata na dan. No, ako je automobil dan na raspolaganje 24 sata radniku ili drugoj osobi koja nije zaposlenik društva ili samostalne djelatnosti, te se njime služi za službene i privatne potrebe, tada treba uvažavati odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te utvrđivati plaću ili drugi dohodak jer je riječ o koristi koja se smatra primitkom u naravi. Porezi i doprinosi koji se u tom slučaju obračunavaju na primitak u naravi prihod su državnog proračuna te su priznati trošak pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, kao i svi troškovi nastali uporabom tih automobila (gorivo, popravci, rezervni dijelovi, amortizacija i sl.) u 100%-tnoj svoti. Poslodavac, odnosno osoba zadužena za zastupanje društva, donosi odluku u pisanom obliku, o davanju automobila radniku ili drugoj osobi na raspolaganje za poslovne i privatne potrebe. Pravilnikom nisu propisani oblik i sadržaj odluke, što znači da je poslodavcu (ili osobi zaduženoj za zastupanje) dano na volju kako će navedenu odluku oblikovati. Važno je voditi računa o tome da ta odluka ima sve potrebne stavke. Potrebno je naglasiti kako odluka svakako treba sadržavati informacije, kao što su: tip vozila, registarska oznaka te način utvrđivanja primitka u naravi odnosno princip obračuna istog; naravno, treba biti navedena osoba kojoj je automobil dan na korištenje, kilometraža automobila te relacije na kojima je automobil korišten te u koju svrhu, ali svaka dodatna informacija može poslužiti kao sredstvo interne kontrole te spriječiti nastanak eventualnih pogrešaka ili čak prijevara. Prilikom obračuna primitka u naravi uslijed korištenja automobila, potrebno je primijeniti odredbu  Zakona o porezu na dohodak – prema kojoj se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od porezne osnovice koju čini svota svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, smanjena za izdatke s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje i za svotu jednog mjesečnog osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 20% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000 kn, te po stopi od 30% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kn.   PLAĆA U NARAVI KAO DIO REDOVITE MJESEČNE PLAĆE Prema  Zakonu o doprinosima, ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako se isplaćuje plaća u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, kao što je u većini slučajeva u praksi, događa se da osnovicu poreza na dohodak određenog mjeseca čini dio plaće u novcu koja se odnosi na prethodni mjesec, zbrojen sa dijelom plaće u naravi tekućeg mjeseca, a doprinosi obračunani na svaki dio plaće posebno, odnose se na pripadajući mjesec staža osiguranja.   OBRAČUN PRIMITKA U NARAVI OSOBAMA KOJE SE NE NALAZE U RADNOM ODNOSU KOD DAVATELJA PRIMITKA U NARAVI Kada se osobi, koja nije u radnom odnosu, omogućava korištenje uslugama ili davanje dobra bez naknade, primitak u naravi obračunava se na isti način kao i kada je riječ o regularnom zaposleniku. Potrebno je napomenuti kako, budući da se tada primitak u naravi smatra drugim dohotkom. To može biti član Uprave društva koji nije u radnom odnosu u tom društvu, prokurist u tom društvu ili bilo koja druga osoba koja nije zaposlenik toga društva. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se na jednak način kao i za radnike, ali tako utvrđena vrijednost primitka u naravi smatra se drugim dohotkom. Tu vrijednost treba uvećati za doprinose, porez na dohodak i prirez, odnosno preračunati u bruto-svotu. Drugi dohodak podliježe plaćanju sljedećeg:
  • doprinosa za mirovinsko osiguranje
  • poreza na dohodak  uvećanog za prirez;
  • doprinosa za zdravstveno osiguranje
Potrebno je naglasiti da se vrijednost primitka smatra neto – svotom, doprinose, porez i prirez treba obračunati preračunatom stopom ili pretvoriti neto – primitak u bruto.     Ovaj sažetak prikazuje najznačajnije stavke koje je bilo potrebno navesti, dok su unutar članka izvrsno su prikazani izračuni, knjiženja te pozicioniranje unutar JOPPD obrasca te detaljnije obrađena sama tema, stoga se svakako preporučuje pročitati i proučiti. Tema je zanimljiva, vrlo se često zaprimaju pitanja vezana uz obračun primitaka u naravi te se redovito obrađuju. Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u RRIF 09/2022, autorice Lucije Turković – Jarže, pod nazivom „Primici u naravi dani zaposlenicima“.

Revisions

Revision Differences

August 29, 2022 @ 13:17:22Current Revision
Content
PRIMITAK U NARAVI odnosi se na svaki primitak koji bez naknade ostvaruje djelatnik s osnove radnog odnosa ili druga osoba (koja nije u radnom odnosu) kod davatelja usluge ili dobra bez naknade. Prema <strong>Zakonu o porezu na dohodak</strong>, svaki primitak koji ostvari fizička osoba od pravne osobe ili fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost u novcu ili u naravi kao uslugu ili dobro bez naknade, smatra se oporezivim primitkom, osim primitaka koji se, prema odredbama tog Zakona, ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju do određene svote. U tom slučaju se misli na primitke bez naknade koji su, u pravilu, trošak djelatnosti, ali koji se mogu priznati odnosno smanjiti osnovicu poreza na dobitak ili dohodak od djelatnosti – samo ako je obračunan porez na dohodak i pripadajući prirez te doprinosi. PRIMITAK U NARAVI odnosi se na svaki primitak koji bez naknade ostvaruje djelatnik s osnove radnog odnosa ili druga osoba (koja nije u radnom odnosu) kod davatelja usluge ili dobra bez naknade. Prema <strong>Zakonu o porezu na dohodak</strong>, svaki primitak koji ostvari fizička osoba od pravne osobe ili fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost u novcu ili u naravi kao uslugu ili dobro bez naknade, smatra se oporezivim primitkom, osim primitaka koji se, prema odredbama tog Zakona, ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju do određene svote. U tom slučaju se misli na primitke bez naknade koji su, u pravilu, trošak djelatnosti, ali koji se mogu priznati odnosno smanjiti osnovicu poreza na dobitak ili dohodak od djelatnosti – samo ako je obračunan porez na dohodak i pripadajući prirez te doprinosi.
Primitke u naravi osoba koje se nalaze u radnom odnosu regulira <strong>čl. 14, st. 3 Zakona o porezu na dohodak</strong> (NN 177/04 – 143/14 i 136/15), dok se vrijednost primitka u naravi utvrđuje odredbom <strong>čl. 16. Pravilnika o porezu na dohodak</strong> (NN 95/05 – 137/15). Prema navedenome, među primitke u naravi, svrstava se sljedeće:  Primitke u naravi osoba koje se nalaze u radnom odnosu regulira <strong>čl. 20, 21  Zakona o porezu na dohodak</strong>  dok se vrijednost primitka u naravi utvrđuje odredbom <strong>čl. 22. Pravilnika o porezu na dohodak</strong> . Prema navedenome, među primitke u naravi, svrstava se sljedeće:
<ul> <ul>
<li><em>Korištenje poslovnim zgradama i njihovim dijelovima te stambenim zgradama i stanovima, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje u visini najamnine ili zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se predmetna nekretnina nalazi;</em></li>  <li><em>Korištenje poslovnim zgradama i njihovim dijelovima te stambenim zgradama i stanovima, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje u visini najamnine ili zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se predmetna nekretnina nalazi;</em></li>
<li><em>Davanje u korištenje bez naknade odmarališta ili kuća za odmor, a vrijednost se tih primitaka utvrđuje u visini tržne vrijednosti smještaja, prehrane i drugih usluga u tom mjestu;</em></li>  <li><em>Davanje u korištenje bez naknade odmarališta ili kuća za odmor, a vrijednost se tih primitaka utvrđuje u visini tržne vrijednosti smještaja, prehrane i drugih usluga u tom mjestu;</em></li>
<li><em>Korištenje garažama, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj cijeni u mjestu u kojem se predmetna garaža nalazi;</em></li>  <li><em>Korištenje garažama, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj cijeni u mjestu u kojem se predmetna garaža nalazi;</em></li>
<li><em>Davanje na korištenje za privatne potrebe prijevoznih sredstava u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba – poduzetnika, a pritom se primitak u naravi može utvrditi na tri načina:</em>  <li><em>Davanje na korištenje za privatne potrebe prijevoznih sredstava u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba – poduzetnika, a pritom se primitak u naravi može utvrditi na tri načina:</em>
<ul> <ul>
<li>U vrijednosti 1% nabavne vrijednosti vozila s PDV-om;</li>  <li>U vrijednosti 1% nabavne vrijednosti vozila s PDV-om;</li>
<li>Na temelju stvarnog korištenja vozilom prema broju prijeđenih kilometara za privatne potrebe po vrijednosti 2,00 kn po kilometru;</li>  <li>Na temelju stvarnog korištenja vozilom prema broju prijeđenih kilometara za privatne potrebe po vrijednosti 2,00 kn po kilometru;</li>
<li>Ako je vozilo u operativnom leasingu, u visini 20% lizinške rate;  <li>Ako je vozilo u operativnom leasingu, u visini 20% lizinške rate;
<ul> <ul>
<li>Navedeno je odlično razrađeno unutar članka – prikazani su obračuni, knjiženja te pozicije unutar JOPPD obrasca!</li>  <li>Navedeno je odlično razrađeno unutar članka – prikazani su obračuni, knjiženja te pozicije unutar JOPPD obrasca!</li>
</ul> </ul>
</li> </li>
</ul> </ul>
</li> </li>
<li><em>Davanje pozajmica i kredita bez kamate ili uz kamatu nižu od 3%, pri čemu se primitak u naravi utvrđuje u visini kamate od 3% ako kamata nije ugovorena ili razlike između ugovorene niže kamate od 3%;</em></li>  <li><em>Davanje pozajmica i kredita bez kamate ili uz kamatu nižu od 3%, pri čemu se primitak u naravi utvrđuje u visini kamate od 3% ako kamata nije ugovorena ili razlike između ugovorene niže kamate od 3%;</em></li>
<li><em>Davanje darova ili usluga bez naknade radnicima ili drugim osobama, pri čemu se, prema čl. 16. Pravilnika, u slučaju davanja dara (samo radniku) ne oporezuje vrijednost dara do 400,00 kn s uračunanim PDV-om. Razlika u vrijednosti dara iznad 400,00 smatra plaćom se u naravi. U slučaju darivanja osoba koje nisu u radnom odnosu, primitkom u naravi smatra se ukupna vrijednost primitka s uračunanim PDV-om i oporezuje se kao drugi dohodak;</em></li>  <li><em>Davanje darova ili usluga bez naknade radnicima ili drugim osobama, pri čemu se, prema čl. 16. Pravilnika, u slučaju davanja dara (samo radniku) ne oporezuje vrijednost dara do 400,00 kn s uračunanim PDV-om. Razlika u vrijednosti dara iznad 400,00 smatra plaćom se u naravi. U slučaju darivanja osoba koje nisu u radnom odnosu, primitkom u naravi smatra se ukupna vrijednost primitka s uračunanim PDV-om i oporezuje se kao drugi dohodak;</em></li>
<li><em>Davanje dionica bez naknade, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj vrijednosti dionice.</em></li>  <li><em>Davanje dionica bez naknade, pri čemu se vrijednost primitka utvrđuje prema tržnoj vrijednosti dionice.</em></li>
</ul> </ul>
Na jednak se način utvrđuje vrijednost primitka u naravi i kada je riječ o osobama koje nisu u radnom odnosu kod davatelja primitka u naravi. Razlika je samo u njihovu oporezivanju jer se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom) već se u skladu s <strong>čl. 32. st. 3. t. 5.</strong> <strong>Zakona o porezu na dohodak</strong> smatraju drugim dohotkom. Na jednak se način utvrđuje vrijednost primitka u naravi i kada je riječ o osobama koje nisu u radnom odnosu kod davatelja primitka u naravi. Razlika je samo u njihovu oporezivanju jer se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom) već se u skladu s <strong>čl. 32. st. 3. t. 5.</strong> <strong>Zakona o porezu na dohodak</strong> smatraju drugim dohotkom.
Primici u naravi utvrđuju se u tržišnoj vrijednosti, a uvećava se za doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez. Drugim riječima, tržna vrijednost primitka u naravi zajedno sa PDV-om, koji primi radnik ili druga osoba, u poreznom smislu se smatra neto – primitkom koji treba uvećati za propisane doprinose, porez na dohodak i prirez. Primici u naravi utvrđuju se u tržišnoj vrijednosti, a uvećava se za doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez. Drugim riječima, tržna vrijednost primitka u naravi zajedno sa PDV-om, koji primi radnik ili druga osoba, u poreznom smislu se smatra neto – primitkom koji treba uvećati za propisane doprinose, porez na dohodak i prirez.
Najčešći slučaj davanja primitka u naravi jest davanje na uporabu <strong>automobila</strong> ili nekoga drugog prometnog sredstva na uporabu radniku ili nekoj drugoj osobi, za privatne svrhe. Najčešći slučaj davanja primitka u naravi jest davanje na uporabu <strong>automobila</strong> ili nekoga drugog prometnog sredstva na uporabu radniku ili nekoj drugoj osobi, za privatne svrhe.
&nbsp; &nbsp;
<strong>KORIŠTENJE AUTOMOBILA ZA PRIVATNE POTREBE</strong> <strong>KORIŠTENJE AUTOMOBILA ZA PRIVATNE POTREBE</strong>
Automobil dan na korištenje radniku ili nekoj drugoj osobi u privatne svrhe, a nalazi se u vlasništvu pravne osobe, u knjigama je evidentiran kao sredstvo dugotrajne imovine ili je riječ o automobilu koji je u vlasništvu fizičke osobe koja obavlja djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja, a vlasniku služi pretežno za obavljanje gospodarske djelatnosti. Automobil dan na korištenje radniku ili nekoj drugoj osobi u privatne svrhe, a nalazi se u vlasništvu pravne osobe, u knjigama je evidentiran kao sredstvo dugotrajne imovine ili je riječ o automobilu koji je u vlasništvu fizičke osobe koja obavlja djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja, a vlasniku služi pretežno za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Potrebno je napomenuti kako, prema <strong>čl. 7, st. 1, t. 4 Zakona o porezu na dobit</strong>, u troškove se, prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak, <strong>ne priznaje 30% troškova</strong> nastalih korištenjem vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi uporabe tih prijevoznih sredstava ne utvrđuje plaća. Prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak mogu se priznati troškovi nastali korištenjem tim automobilima samo u visini <strong>70%</strong>. Pretpostavka je da se u tom slučaju misli na automobile koje radnik ili druga osoba nema na raspolaganju 24 sata na dan.  Potrebno je napomenuti kako, prema <strong>Zakona o porezu na dobit</strong>, u troškove se, prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak, <strong>ne priznaje 50% troškova</strong> nastalih korištenjem vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi uporabe tih prijevoznih sredstava ne utvrđuje plaća. Prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobitak mogu se priznati troškovi nastali korištenjem tim automobilima samo u visini <strong>50%</strong>. Pretpostavka je da se u tom slučaju misli na automobile koje radnik ili druga osoba nema na raspolaganju 24 sata na dan.
No, ako je automobil dan na raspolaganje 24 sata radniku ili drugoj osobi koja nije zaposlenik društva ili samostalne djelatnosti, te se njime služi za službene i privatne potrebe, tada treba uvažavati odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te utvrđivati plaću ili drugi dohodak jer je riječ o koristi koja se smatra primitkom u naravi. Porezi i doprinosi koji se u tom slučaju obračunavaju na primitak u naravi prihod su državnog proračuna te su priznati trošak pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, kao i svi troškovi nastali uporabom tih automobila (gorivo, popravci, rezervni dijelovi, amortizacija i sl.) u <strong>100%- tnoj</strong> svoti. No, ako je automobil dan na raspolaganje 24 sata radniku ili drugoj osobi koja nije zaposlenik društva ili samostalne djelatnosti, te se njime služi za službene i privatne potrebe, tada treba uvažavati odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te utvrđivati plaću ili drugi dohodak jer je riječ o koristi koja se smatra primitkom u naravi. Porezi i doprinosi koji se u tom slučaju obračunavaju na primitak u naravi prihod su državnog proračuna te su priznati trošak pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, kao i svi troškovi nastali uporabom tih automobila (gorivo, popravci, rezervni dijelovi, amortizacija i sl.) u <strong>100%- tnoj</strong> svoti.
Poslodavac, odnosno osoba zadužena za zastupanje društva, donosi odluku u pisanom obliku, o davanju automobila radniku ili drugoj osobi na raspolaganje za poslovne i privatne potrebe. Pravilnikom nisu propisani oblik i sadržaj odluke, što znači da je poslodavcu (ili osobi zaduženoj za zastupanje) dano na volju kako će navedenu odluku oblikovati. Važno je voditi računa o tome da ta odluka ima sve potrebne stavke. Potrebno je naglasiti kako odluka svakako treba sadržavati informacije, kao što su: tip vozila, registarska oznaka te način utvrđivanja primitka u naravi odnosno princip obračuna istog; naravno, treba biti navedena osoba kojoj je automobil dan na korištenje, kilometraža automobila te relacije na kojima je automobil korišten te u koju svrhu, ali svaka dodatna informacija može poslužiti kao sredstvo interne kontrole te spriječiti nastanak eventualnih pogrešaka ili čak prijevara. Poslodavac, odnosno osoba zadužena za zastupanje društva, donosi odluku u pisanom obliku, o davanju automobila radniku ili drugoj osobi na raspolaganje za poslovne i privatne potrebe. Pravilnikom nisu propisani oblik i sadržaj odluke, što znači da je poslodavcu (ili osobi zaduženoj za zastupanje) dano na volju kako će navedenu odluku oblikovati. Važno je voditi računa o tome da ta odluka ima sve potrebne stavke. Potrebno je naglasiti kako odluka svakako treba sadržavati informacije, kao što su: tip vozila, registarska oznaka te način utvrđivanja primitka u naravi odnosno princip obračuna istog; naravno, treba biti navedena osoba kojoj je automobil dan na korištenje, kilometraža automobila te relacije na kojima je automobil korišten te u koju svrhu, ali svaka dodatna informacija može poslužiti kao sredstvo interne kontrole te spriječiti nastanak eventualnih pogrešaka ili čak prijevara.
Prilikom obračuna primitka u naravi uslijed korištenja automobila, potrebno je primijeniti odredbu <strong>čl. 45., st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak</strong> – prema kojoj se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od porezne osnovice koju čini svota svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, smanjena za izdatke s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje i za svotu jednog mjesečnog osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od <strong>20%</strong> od mjesečne porezne osnovice do visine <strong>30.000 kn</strong>, te po stopi od <strong>30%</strong> na poreznu osnovicu iznad <strong>30.000,00 kn</strong>.  Prilikom obračuna primitka u naravi uslijed korištenja automobila, potrebno je primijeniti odredbu <strong> Zakona o porezu na dohodak</strong> – prema kojoj se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od porezne osnovice koju čini svota svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, smanjena za izdatke s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje i za svotu jednog mjesečnog osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od <strong>20%</strong> od mjesečne porezne osnovice do visine <strong>30.000 kn</strong>, te po stopi od <strong>30%</strong> na poreznu osnovicu iznad <strong>30.000,00 kn</strong>.
&nbsp; &nbsp;
<strong>PLAĆA U NARAVI KAO DIO REDOVITE MJESEČNE PLAĆE</strong> <strong>PLAĆA U NARAVI KAO DIO REDOVITE MJESEČNE PLAĆE</strong>
Prema <strong>čl. 24. st. 3. Zakona o doprinosima</strong>, ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.  Prema <strong> Zakonu o doprinosima</strong>, ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Ako se isplaćuje plaća u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, kao što je u većini slučajeva u praksi, događa se da osnovicu poreza na dohodak određenog mjeseca čini dio plaće u novcu koja se odnosi na prethodni mjesec, zbrojen sa dijelom plaće u naravi tekućeg mjeseca, a doprinosi obračunani na svaki dio plaće posebno, odnose se na pripadajući mjesec staža osiguranja. Ako se isplaćuje plaća u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, kao što je u većini slučajeva u praksi, događa se da osnovicu poreza na dohodak određenog mjeseca čini dio plaće u novcu koja se odnosi na prethodni mjesec, zbrojen sa dijelom plaće u naravi tekućeg mjeseca, a doprinosi obračunani na svaki dio plaće posebno, odnose se na pripadajući mjesec staža osiguranja.
&nbsp; &nbsp;
<strong>OBRAČUN PRIMITKA U NARAVI OSOBAMA KOJE SE NE NALAZE U RADNOM ODNOSU KOD DAVATELJA PRIMITKA U NARAVI</strong> <strong>OBRAČUN PRIMITKA U NARAVI OSOBAMA KOJE SE NE NALAZE U RADNOM ODNOSU KOD DAVATELJA PRIMITKA U NARAVI</strong>
Kada se osobi, koja nije u radnom odnosu, omogućava korištenje uslugama ili davanje dobra bez naknade, primitak u naravi obračunava se na isti način kao i kada je riječ o regularnom zaposleniku. Potrebno je napomenuti kako, budući da se tada primitak u naravi smatra <strong>drugim dohotkom</strong>. To može biti član Uprave društva koji nije u radnom odnosu u tom društvu, prokurist u tom društvu ili bilo koja druga osoba koja nije zaposlenik toga društva. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se na jednak način kao i za radnike, ali tako utvrđena vrijednost primitka u naravi smatra se drugim dohotkom. Tu vrijednost treba uvećati za doprinose, porez na dohodak i prirez, odnosno preračunati u bruto-svotu. Kada se osobi, koja nije u radnom odnosu, omogućava korištenje uslugama ili davanje dobra bez naknade, primitak u naravi obračunava se na isti način kao i kada je riječ o regularnom zaposleniku. Potrebno je napomenuti kako, budući da se tada primitak u naravi smatra <strong>drugim dohotkom</strong>. To može biti član Uprave društva koji nije u radnom odnosu u tom društvu, prokurist u tom društvu ili bilo koja druga osoba koja nije zaposlenik toga društva. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se na jednak način kao i za radnike, ali tako utvrđena vrijednost primitka u naravi smatra se drugim dohotkom. Tu vrijednost treba uvećati za doprinose, porez na dohodak i prirez, odnosno preračunati u bruto-svotu.
Drugi dohodak podliježe plaćanju sljedećeg: Drugi dohodak podliježe plaćanju sljedećeg:
<ul> <ul>
<li><em>doprinosa za mirovinsko osiguranje  <li><em>doprinosa za mirovinsko osiguranje
</em></li> </em></li>
<li><em>poreza na dohodak  uvećanog za prirez;</em></li>  <li><em>poreza na dohodak  uvećanog za prirez;</em></li>
<li><em>doprinosa za zdravstveno osiguranje  <li><em>doprinosa za zdravstveno osiguranje
</em></li> </em></li>
</ul> </ul>
Potrebno je naglasiti da se vrijednost primitka smatra neto – svotom, doprinose, porez i prirez treba obračunati preračunatom stopom ili pretvoriti neto – primitak u bruto. Potrebno je naglasiti da se vrijednost primitka smatra neto – svotom, doprinose, porez i prirez treba obračunati preračunatom stopom ili pretvoriti neto – primitak u bruto.
&nbsp; &nbsp;
&nbsp; &nbsp;
Ovaj sažetak prikazuje najznačajnije stavke koje je bilo potrebno navesti, dok su unutar članka izvrsno su prikazani <strong>izračuni, knjiženja te pozicioniranje unutar JOPPD obrasca te detaljnije obrađena sama tema</strong>, stoga se svakako preporučuje pročitati i proučiti. Tema je zanimljiva, vrlo se često zaprimaju pitanja vezana uz obračun primitaka u naravi te se redovito obrađuju. Ovaj sažetak prikazuje najznačajnije stavke koje je bilo potrebno navesti, dok su unutar članka izvrsno su prikazani <strong>izračuni, knjiženja te pozicioniranje unutar JOPPD obrasca te detaljnije obrađena sama tema</strong>, stoga se svakako preporučuje pročitati i proučiti. Tema je zanimljiva, vrlo se često zaprimaju pitanja vezana uz obračun primitaka u naravi te se redovito obrađuju.
Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u RRIF 09/2022, autorice Lucije Turković – Jarže, pod nazivom „<em>Primici u naravi dani zaposlenicima</em>“. Detaljnije o navedenoj temi možete pronaći u RRIF 09/2022, autorice Lucije Turković – Jarže, pod nazivom „<em>Primici u naravi dani zaposlenicima</em>“.

Note: Spaces may be added to comparison text to allow better line wrapping.

Tags: , , , , , , , , , ,

Comments are closed.